Intervenirajući na zemlji, čovjek uništava savršenu ravnotežu tla i narušava temelj rasta biljaka te samom sebi nameće potrebu da kasnije kemijski tretira i listove i plod.

Biljke time postaju umjetno tretirane, gube svoje prirodne sastojke te se svode na lijep i privlačan izgled. Gube se njeni prirodni mirisi, arome, okusi, a ostaju velike, vodenaste stanice koje daju volumen i težinu plodu.

Tlo tretirano samo umjetnim gnojivima ubija život u njemu i ono postaje mrtvo. Žalostan je onaj vrt u kojem nema gliste, puža, mrava, leptira...

Prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju povrća
Zamolili smo Bioveginu agronomkinju Kseniju Pavleković, koja dugi niz godina prati razvoj domaće ekološke poljoprivrede te savjetuje uzgajivače, da nam izdvoji osnovne smjernice pri formiranju ekovrta.

Prijelaz je najbolje započeti u jesen, kada proizvodna jedinica izrađuje plan prijelaza.

Proizvodnu jedinicu predstavlja prostor na zemljištu ili pak napravljen prostor sa zemljišnom smjesom, gdje se proizvodi kvalitetno, zdravstveno sigurno povrće, voće, grožđe, aromatično – ljekovite vrste, prelijepo cvijeće i ostalo ukrasno bilje prema ekološkim standardima uz stalnu smjenu vrsta – plodored.

Smjernice pri formiranju ekovrta
1. Osnovu ekovrta čine povrtnjak, a zatim slijede žitarice i leguminoze te začinsko, ljekovito bilje i cvijeće.

2. Prijelaz s klasičnog na ekovrt je postupan i traje dvije do tri godine.

3. Vrt može biti cjelovit ili sadržavati nekoliko zasebnih cjelina objedinjenih stazicama i cvjetnim gredicama.

4. Vrt ne smije biti premalen jer nije reprezentativan, ali ni preveliki da ne iziskuje previše rada.


5. Rasporedom gredica treba se postići preglednost i osjećaj harmonije.

6. Vrt treba biti dio zatvorene cjeline s domaćim životinjama (perad, goveda, ovce, konji, svinje, pčele...).

7. Vrt može biti ograđen živicom (prirodno stanište za ptice) ili kamenom ili drvenom ogradom.

8. Treba imati mjesto za kompost, staklenik i klijalište.

9. Planira godinu dana unaprijed s ciljem da se oformi stabilan plodored i isplanira mogućnost korištenja dobrosusjedskih odnosa na istoj gredici.

10. Valja prilagoditi izbor kultura karakteristikama podneblja, uzrastu djece, ciljevima osnivanja vrta i vlastitim željama i potrebama.

Ekovrt se planira za više godina unaprijed!


Osnovni koraci potrebni za formiranje ekovrta
1. Osnovni uvjet za dobar ekovrt je razina humusa u tlu koja se može odrediti davanjem uzorka tla na osnovnu pedološku analizu, kojom se dobivaju točni omjeri sadržaja osnovnih hranjiva (dušika, fosfora i kalija), te pH vrijednost tla, kao i sadržaj humusa.

Preporučuje se da se ekološki uzgoj započne na tlima koja sadrže minimalno 2% humusa.

Ponekad je potrebno i nekoliko godina samo obogaćivanja tla i njegovog sustavnog gnojenja kompostom da bi se postigla ta razina humusa, pogotovo ako je tlo godinama izrabljivano konvencionalnom proizvodnjom.

2. Drugi bitan segment je položaj budućeg vrta za koji se preporučaju južni, jugoistočni ili jugozapadni položaji, ravni ili blago nagnuti teren (1 - 5 %).

3. Sljedeći bitan segment je izoliranost vrta, odnosno udaljenost od bilo kakvog zagađivača.

Udaljenost mora biti 50 metara od prometnica, 100 metara i više od industrijskih zagađivača, odnosno udaljenost najmanje 20 metara, ako je odvojena živom ili drugom ogradom visine najmanje 1,5 metara (lješnjak, jasmin, divlja ruža, bagrem, jorgovan...).

Mora se paziti gdje se nalaze susjedni konvencionalni vrtovi i svakako pratiti svako njihovo djelovanje na polju ili vrtu da bi se i ekovrt što bolje zaštitio.

Najbolje je kada se vrt oformi na potpuno izoliranoj parceli koja i nema direktnih susjeda, osim livada, šuma i prirodnih staništa životinja.

4. Potrebno je osigurati organsko gnojivo. Najbolje kada je ekovrt samodostatna jedinica, koja ima zatvoren čarobni krug, što znači da koliko crpi iz tla toliko mu i vraća.


To je moguće postići ako se osigura i stoka na imanju ili ako se ta gnojiva osiguraju iz druge proizvodne jedinice koja ima i stočarski ekološki uzgoj.

Ovdje je kompost kao osnovno organsko gnojivo najvažnije za ekovrt, a njegova osnovna komponenta je stajski gnoj ili gnoj bilo koje životinjske vrste.

Za buduće ekoproizvođače

Ekološka poljoprivreda zahtjeva stalni ljudski angažman s puno fizičkog rada i truda. Potrebno je sustavno praćenje svih radova u vrtu.

Naime, Nadzorna stanica prati i kontrolira uzgajivače, je li sve što se radi u vrtu u skladu sa Zakonom o ekološkoj poljoprivredi.

Zato Nadzorna stanica izlazi u prvi stručni nadzor i od tog datuma počinje "prijelazno razdoblje".

Od toga datuma potrebno je voditi takozvani "dnevnik proizvodnje" o svim radovima i zahvatima u vrtu, do najsitnijih detalja.

Nakon toga, Nadzorna stanica izdaje zapisnik o stručnom nadzoru na temelju kojeg se traži od Potvrđivačke kuće, "potvrdnica", a zatim i ekološki znak.

Eko-vrtu je neophodno:
* rastresanje tla
* gnojidba organskim gnojivima (kompost)
* malčiranje pred početak svake vegetacije, bez obzira na godišnje doba

A uvjet za to je da gospodarstvo bude upisano u Upisnik ekoloških proizvođača.