|
| Uzgoj kivija (kiwi) |
|
|
 Kivi zahtjeva staništa bez proljetnih i ranih jesenskih mrazova. U zimskom mirovanju može podnijeti temperaturu do -15 ºC. Najbolje uspijeva na dubokim, dobro dreniranim tlima, lakšeg teksturnog sastava, dobro opskrbljenim humusom i biogenim elementima. Tlo ne bi smjelo sadržavati više od 10 % aktivnog vapna. Najpovoljnija reakcija tla jest od pH 6 - 6,5. Kivi je osjetljiv na vodu, koja se dugo zadržava u tlu. Također treba birati prostore zaštićene od vjetra. Kivi se može saditi u jesen i proljeće. Prije sadnje poželjno je cijelu površinu duboko preorati, po mogućnosti do dubine od 60 cm i izvršiti gnojidbu po preporuci, nakon što je obavljena kemijska analiza tla. Ako se ne može izvršiti duboko oranje, tada treba ručno iskopati dovoljno duboke i široke jame za sadnju kivija.
Prije sadnje na dno jama se stavlja plodna rastresita zemlja s površine (oranični sloj), zatim 5-6 kg nekog organskog gnojiva i po potrebi mineralno gnojivo, 0,5 do 1 kg (N:P:K=7:14:21) te se sve dobro izmiješa. Nakon toga obavlja se sadnja, vodeći računa da dubina sadnje bude kao u kontejneru u kojem se sadnica nalazi, nikako dublje. Nakon sadnje treba redovito zalijevati sadnice, ali ne previše. Sadnice se prikrate na dva pupa. Kod sadnje treba voditi računa o omjeru ženskih i muških sadnica. Povoljan odnos je šest ženskih i jedna muška sadnica. Ženske sorte su Abbott, Allison, Hayward, Monty, i dr. Od muških sorti najčešće se koriste Tomuri i Matua. U uzgoju kivija primjenjuju se višeetažni kordonci i odrine (pergole). Rezidba je slična kao i kod vinove loze, duga rezidba s lucnjem sa 6 do 12 pupova. A i B prva godina uzgoja, C i D druga godina uzgoja
Treća godina u vegetaciji, pergola
Rezidba rodnog stabla Zaštita od bolesti i štetnika Iako je kivi dosta otporan ponekad ga napadaju neke bolesti i štetnici. Ako je posađen na težim tlima, gdje se zadržava voda, dolazi do truljenja korjenova vrata (Phytophtora spp.), sušenja rozgve (Sclerotinia spp.), bakterijske truleži cvjetova (Psaudomonas viridiflava) itd. Najbolja zaštita protiv tih bolesti je da se prilikom sadnje koristi zdravi certificirani sadni materijal, nasadi se trebaju saditi na laganom, dobro dreniranom tlu, prilikom obrade se treba paziti da se ne oštećuje korijen i stablo kivija, da se alat za rezidbu obvezatno dezinficira te da se rezidba obavlja po suhom vremenu. Od štetnika kivi uglavnom napada dudova štitasta uš (Pseudaulacaspis pentagona). Za zaštitu se koriste mineralna ulja. Ivo Batinović, dipl. ing. agr. Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript |
| « Prethodna |
|---|
