|
Cinerarija (lat. Senecio cruentis) |
|
|
 U nekim krajevima zovu je kostriš ili pepeljuga, a to je jednogodišnja nježna biljka koja cvjeta krajem zime ili početkom proljeća, a dolazi s Kanarskih otoka. Ima meke zelene, nazubljene, srcolike listove. Iz sredine izranjaju cvjetne glavice čije latice mogu biti u raznim bojama od bijele, ružičaste, narančaste, svih tonova crvene pa preko plave sve do ljubičaste. Mnoge su i lagano nijansirane, a prema središtu cvijeta pretapaju se u bijelo. Cijela biljka je zavisno od varijeteta visoka od 30 do 60 centimetara. Morate je držati na hladnom mjestu s dosta svijetla, ali ne na direktnom suncu tako da joj najbolje odgovara sjeverna ili istočna strana. Biljku treba održavati stalno vlažnom, jer ako joj se potpuno isuši korjenova bala znatno joj skraćujete vrijeme cvatnje. To ne znači da biljka treba plivati u vodi pa stoga poslije zalijevanja nakon dvadesetak minuta odlijte višak vode koji biljka nije popila. Možete je svaka dva tjedna prihraniti tekućim gnojivom za cvjetnice.
Nažalost cinerariju ne možete potaknuti da vam procvjeta i slijedećeg proljeće pa ju je najbolje nakon cvatnje baciti.
|
|
|
Ciperus, šilj, oštrica (lat. Cyperus) |
|
|
 Biljka koja je poznata širom cijelog svijeta, a jedan od srodnika ove biljke je i papirus. Budući da potječe iz močvarnih područja voli vodu tako da je jedini uvjet njezinog preživljavanja stalno mokro korijenje. U narodu je negdje zovu i biljka kišobran zbog zrakastog zelenog lišća koje izrasta iz vrha stabljike. Javljaju se i mali smeđi klasasti cvjetovi. Može narasti do metar u visinu.Treba je staviti na svijetlo mjesto, jer u sjeni će sporije rasti i izboji će biti manji i rjeđi. Možete je držati na otvorenom no početkom jeseni unesite je u kuću jer temperatura ne bi smjela biti ispod 10 stupnjeva C. Držite je daleko od izvora topline (radijator, peć).
U podlošku uvijek mora biti voda kako se korijenova bala ne bi isušila. Ako je bez vode ubrzo će listovi požutjeti.Od travnja do rujna prihranite je svaka 2 tjedna tekućim gnojivom, a tokom mirovanja jednom mjesečno.Nemojte je presađivati u prevelike lonce jer voli biti sputana. |
|
|
Difenbahija |
|
|
 Nikako ne bih preporučila ovu biljku držati u prostoru gdje su djeca. Njezin sok je otrovan i u dodiru s njim može doći do neugodnog naticanja i crvenila. Zato oprez! Kada je obrezujete ili presađujete, stavite rukavice. Inače difenbahija veoma brzo raste pa joj morate osigurati dovoljno životnog prostora. Ima velike zelene listove prošarane žutim u mnogo kombinacija. Postavite je na svijetlo mjesto. Nema neko određeno doba godine kad izrazitije raste pa kad vidite da je potjerala mlade listove, prihranite je i malo više zalijevajte. Ponekad je prskajte po lišću, a zalijevajte ljeti svaki drugi, treći dan, a zimi otprilike jednom tjedno. Požutjeli listovi znače da je previše zalijevate.Kako biljka stari, donji joj listovi odumiru i to nećete moći spriječiti. Kad biljka postne ružna i nestabilna, jednostavno je odrežite na oko 10 centimetara iznad zemlje, iznad mjesta gdje je bio izboj lista. Potjerati će mladice. Ostatke stabljike nemojte baciti, jer može poslužiti za razmnožavanje. Odrežite ih na dužinu od oko 7-8 centimetara i posadite u zemlju. Pazite da dio koji je rastao prema zemlji sada zabodete u zemlju.
|
|
|
Dracena (lat. Dracaena) |
|
|
 Ima ih oko četrdesetak vrsta. U prijevodu s grčkog ime im znači ženski zmaj. Obično vrstu Dracaena fragrans zovu "drvo života" jer iz debla visokog 20-50 centimetara potjera više stabljika sa listovovima koji čine rozetu i povijaju se. Listovi mogu biti biti posve zeleni ili prošarani žutim. Vrsta Dracaena marginata ima drvenastu stabljiku sa tankim, uskim tamnozelenim listovima čiji su rubovi obojani ljubičasto. Mogu izrasti čak do 2 metra visine. Treba im dosta svijetla kako bi lišće zadržalo lijepu boju. Nemojte ih držati na propuhu jer će listovi požutjeti. Ljeti zalijevajte otprilike svaka 3-4 dana, dok je zimi dovoljno tek jednom tjedno. Ako su u prostoriji gdje je centralno grijanje i suh zrak, redovito ih prskajte. Povremeno obrišite listove mokrom krpicom kako bi otklonili prašinu.To su biljke koje veoma dugo žive. Ako postanu prevelike, odrežite im vrh koji možete koristiti kao reznicu za novu mladu biljku.
|
|
|
Ehmeja (lat. Aechmea fasciata) |
|
|
 Ehmeja je epifit. To znači da u prirodnom staništu raste na drugoj biljci, obično iz rupe na kori drveta. TO su lijepe biljke koje imaju tvrde sivozalene listove s isprekidanim bijelim prugama. Iz sredine rozete izviruje cvjetni klas s ružičastim braktejama koji traje oko 6 mjeseci, a na njemu se pojavljuju sitni plavi cvjetići koji brzo venu. Kada klas počne venuti slobodno ga odrežite. Ona cvijeta smo jednom tokom svog života, ali pored matične biljke izbijaju mladice koje nastavljaju njen život. Mlade biljke posadite zasebno u drugu vazu i njegujte kako bi potaknuli cvatnju. Biti će potrebno i više od godine kako bi procvjetala. Stavite je na svijetlo mjesto, može podnjeti i sunce no ne jako podnevno. Održavajte je vlažnom pogotovo u periodu prije cvatnje, povremeno prskajte listove. U sredini rozete neka uvijek bude malo vode (2-3 cm) i mjenjajte je svaka 3 tjedna. Nije je potrebno prihnjaviti niti presađivati. Nemojte misliti da ste nešto pogriješili u njezi ehmeje kad vam jednostavno odjednom požuti nakon cvatnje. Ona nažalost nakon cvatnje umire.
|
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 16 - 20 od 48 |