bijele-jagode.jpgIako smo već pisali o njima, donosimo još jeda članak o aromatičnim začinima koji nam je pripremila naša Vlatka Pavlinić iz vrtnog centra Kalie.
Zašto je timijan nacionalna biljka Češke, pomaže li ulje ružmarina u liječenju ćelelavosti saznajte u ovom članku.
Timijan (Thymus) – majčina dušica
Povjesničari vjeruju da su već drevni Sumerani uzgajali timijan 5000 g.
pr. Kr. Oni su prvi otkrili njegova antibakterijska i dezinfekcijska
svojstva. Zbog navedenih svojstava koristili su ga kod balzamiranja, kao
što su to činili i Egipćani nakon njih. Grci su ga koristili u svojim
kupeljima i palili ga u svojim hramovima. Njime su konzervirali voće i
vino, a korišten je i kao pčelinja paša za proizvodnju mirisnog meda.
Tek su Rimljani proširili timijan Europom- koristili su ga za čišćenje
soba od loših duhova, kao začin u jelima i aromu za mnoga pića.
Vjerovali su i da timijanov dim tjera škorpione. U srednjem vijeku žene
su često poklanjale kitice timijana vitezovima i ratnicima jer vjerovalo
se da donosi hrabrost. Također, stavljan je i na lijesove pokojnika jer
prema nekim vjerovanjima pomaže pri siguranom prijelazu u zagrobni
život.
Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog
bilja koje bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena
velika konvencionalna poljoprivreda.
Iako statistika ne bilježi što se sve konkretno uvozi, stručnjaci kažu
da se uvozi sve, od koprive koja raste u prirodi, preko sljeza,
matičnjaka, mente do čak lavande koja uspijeva u Dalmaciji, a uspješnom
se pokazala i u drugim krajevima. Tvrtkama koje se bave proizvodnjom
proizvoda na temelju ljekovitog bilja uvoz se više isplati nego
organiziranje proizvodnje koja je skupa i mora se strogo kontrolirati jer
EU standardi zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida.
Orhideje spadaju u drugu najbrojniju porodicu biljaka na
Zemlji, brojčano ih je nadjačala samo porodica trava. Trenutno broje 30 000
vrsta, a svake se godine toj brojnoj porodici priključi 200-injak novih vrsta. Pretpostavlja se da u prirodi postoji još oko 25 000 vrsta, odnosno hibrida, koje je ili će tek stvoriti čovjek.
Postoje velike razlike između vrsta u veličini, izgledu
cvijeta i staništu što i ne čudi s obzirom na tako veliki broj pripadnika
porodice. Iako su najpoznatije kao biljke tropskih područja, rastu na čitavoj
planeti (osim Sjevernog i Južnog pola te pustinja). Čak se i Hrvatska može
pohvaliti da na njenom području raste 130 vrsta orhideja koje su sve zaštićene
Zakonom o zaštiti prirode. Ipak, dom najvećem broju orhideja je Ekvador.
Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utječe na to kako
razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i
mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi
oko 20 posto, a što ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći
previše kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana
unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na
dobro i na loše raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se
sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše
govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana
pomaže da se osjećamo "haj"?
Uzgojene su nove jagode, pomalo neobične, potpuno bijele i s crvenim
sjemenkama. Britanski lanci prozvali su ih pineberries, oblika su kao i
obične jagode, samo što im okus i miris podsjećaju na ananas.
Uzgajane su u staklenicima, u početku su zelene, a kako dozrijevaju,
blijede. Kada postanu dovoljno zrele za jelo, postaju potpuno bijele i
imaju crveno sjeme. Otkrivene su u Sjevernoj Americi i spašene od
istrebljenja, a od sada se mogu kupiti u trgovinama Waitrose. Kako kažu
iz te trgovine, mogu se koristiti kao alternativa običnim crvenim
jagodama u desertima, a nešto su manje od klasičnih jagoda.