Imati svoj mali vrt, sa svojim povrćem, želja je svakoga tko priprema jela. Blizu je i znate što imate, ali i može biti vrlo dekorativan. Ne treba puno, može biti to samo jedna posuda sa origanom i svaka pizza će imati domaći «štih». Ukoliko nemate ideje predlažemo vam: običnu i mini rajčicu (cherry tomato), paprike i papričice, krumpir, mrkvu, majčinu dušicu bosiljak, ružmarin, origano, kopar, metvicu. Ali budite oprezni da uskladite veličinu prostora i veličinu biljke. Uzmite dvije minute vremena i pogledajte imate li prostora, a da do njega dopire sunce.

Može biti balkon, lođa, ili unutar stana blizu prozora ili na prozirskoj dasci. Za napredne i koji žele više mogu se napraviti viseće lončanice uz neki zid. Potom napišite popis što bi htijeli imati u svojim posudama i za kraj vidite kolike su vaše osobne mogućnosti. Pazite jer trebate više truda ukoliko je vruće, male posude, malo svjetla i sl.

VRT.com.hr donosi članak o načinu sadnje vašeg kućnog vrta. Ukoliko gnojite vrt stajskim gnojem, svoj vrt podijelite u tri dijela. Sve vrste povrća ne podnose jednako gnojidbu, stoga izmjenjujte vrste na tropoljnom plodoredu kako bi lakše uzimale iz tla što im najviše treba. U prvom dijelu posadite one koje traže jaku gnojidbu: rajčica, paprika, patlidžan, celer, poriluk, češnjak, kupus. U drugom dijelu biljke koje nevole direktnu gnojidbu: luk, salata, špinat, rotkva, rotkvica, mrkva, peršin. U trećem dijelu posadite biljke koje same unose dušik u tlo: grašak, mahune, grah, bob. I onda djelove vrta izmjenjujte u krug.

Muči li vas gdje što posaditi? Pomognite si sa niže navedenom tablicom. Olakšati ćete sebi i pomoći biljkama da brže i bolje rastu.

Kako jesti i što jesti? Zašto jesti voće i povrće u sokovima, a ne cjelovito! Koje bolesti možemo liječiti s kojim sokovima? Više o tome možete pročitati u slijedećem autorskom tekstu našeg suradnika  Martina Čička koji je i sam proizvođač sokova.

Zdravlje je pretpostavka zadovoljnog života. Zdrava prehrana pretpostavka je zdravlja, ako isključimo nesreće. Stanje čovječjeg tijela neraskidivo je vezano s kvalitetom prehrane i njenom primjerenošću potrebama tijela. Činjenica da su generacijama živjeli i žive milijuni ljudi koji jedva da su (ako su uopće) jeli išta drugo do kuhanu hranu, nije nikakav dokaz da su egzistirali radi konzumiranja kuhanih živežnih namirnica. Upravo suprotno. Zar bi nam bolnice u protivnom bile prepune i preopterećene? Zašto se godišnje proda vagone i vagone tableta za ublažavanje bolova? Zašto su bolesti srca, šećerna bolest, rak, plućne bolesti, prijevremena senilnost i prijevremena smrt tako česte? Zahvaljujući enormnoj snazi odolijevanja našeg tijela često se posljedice moderne prehrane ne pojavljuju odmah nego čak i nakon više godina. Više nego dovoljno vremena da se čovjek navikne na određeni način života i ne umisli kako je njegova prehrana sasvim zadovoljavajuća jer, eto, tako jede cijeli život.