|
U Dalmaciji nestaje rajčica? |
|
|
|
 Godine 2001. urod rajčice iznosio je 70.000 tona, a lani manje od 50.000 tona. Katastrofalna godina za uzgajivače bila je 2003. kada se zbog suše urod prepolovio.
Urod rajčice ove bi godine u nekim dijelovima Hrvatske mogao biti potpuno uništen. Visok stupanj vlage tijekom lipnja i srpnja uzrokovao je širenje jedne vrste gljivice koja ubrzano napada listove i stabljiku rajčice, a s vremenom zahvaća i plod, uzrokujući plijesan.
 |
|
|
Brokula - ljetna sadnja, zimska berba |
|
|
 Što brokulu čini zdravom i tako korisnom?
Prema analizama, sadržava nekoliko važnih i za nas značajnih vitamina, primjerice C i A, neke vitamine iz skupine B vitamina, aminokiseline koje su našem organizmu nužne za pravilan rad, te mineralne tvari. Osobito se ističe da zrela brokula sadržava značajnu količinu indol karbinola i sulforafana. Istraživanjima je dokazano da povećavaju otpornost organizma na nastanak zloćudnih tumora. Dakle, to su dobre strane brokule i zato ju nastojte jesti svježu ili što manje kuhanu, kako biste sačuvali vrijedne sastojke. Dobro je da ju što više jedu djeca i stariji.
Kupovanje i čuvanje brokule
Najčešća je na tržištu zelena brokula, iako je jednako ukusna i crvenoljubičasta. Nemojte da vas prilikom kupnje iznenadi boja. Nije potrebno izabirati velike cvatove - glavice, nego gledati jesu li stabljike čvrste, sočne i svježe, jesu li listovi uz cvatove čvrsti i svježi. |
|
|
Uzgoj šparoga |
|
|
 Mnogi ljudi – stanovnici našeg priobalja i otoka – u proljeće, čim otopli, kreću u potragu za divljim šparogama. No, nije to ništa novo. Divlju su šparogu brali i koristili kao hranu i lijek već i stari Egipćani prije gotovo 4500 godina, a poznavali su je i brali svi narodi uz obale Sredozemlja, ali i Kinezi koji od nje već nekoliko tisuća godina pripremaju lijekove za razne bolesti. Međutim, divlja šparoga najčešće raste na slabo dostupnim mjestima – u kamenjaru obraslom rijetkim grmljem – pa nije svakom lako dostupna. Stoga bi ljubitelji šparoge koji imaju svoj vrt umjesto divlje mogli uzgojiti pitomu šparogu pa tako gotovo svakodnevno na svom stolu imati ovo ukusno, delikatesno povrće. No, kako uzgojiti pitomu šparogu? |
|
|
Banka povrtnih kultura |
|
|
 Čak 10.000 uzoraka sjemena starinskih sorti povrća prikupili su učenici osnovnih škola u Koprivničko-križevačkoj županiji u projektu Očuvajmo i zaštitimo stare hrvatske sorte povrća, koji provode županija, radna skupina za povrće Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima. U gen banci VGU-a na Ratarnici je sjeme boba, cikle, češnjaka, graha, graška, kelja, kupusa, krastavaca, luka, matovilca, mrkve, paprike, patlidžana, peršina, poriluka, rajčice, salate, špinata, tikvica. |
|
|
Plodored u povrćarstvu |
|
|
Plodored kao sistem biljne proizvodnje koji se na oranicama obavezno
mora primjenjivati, predstavlja pravilnu izmjenu usjeva, prostornu i
vremensku na proizvodnim površinama. Ratarske i povrtlarske kulture ne
bi se smjele neprestano uzgajati na istoj površini, jer se u tlu
nagomilavaju štetne tvari, uzročnici biljnih bolesti, štetnici i
korovi, a hraniva iz tla se troše jednostrano i nepravilno. Zbog svega
navedenog je potrebno sastaviti dobar plodored, odnosno isplanirati
prostornu i vremensku izmjenu ratarskih i povrtlarskih kultura,
uzimajući u obzir pripadnost pojedine vrste određenoj biljnoj porodici,
jer se štetnici i uzročnici biljnih bolesti mogu javljati na različitim
biljnim vrstama unutar neke porodice.
|
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 1 - 5 od 10 |
