|
|
Ekološki uzgoj ljekovitog bilja i zakonska regulativa |
|
|
 U novije vrijeme veća konkurentnost i bolja cijena proizvoda može se postići ekološkim načinom proizvodnje. Upravo je to vrlo važno pri uzgoju ljekovitog bilja, a naročito ako je proizvodnja usmjerena za prehranu ljudi.
Ovdje će biti iznesene samo najosnovnije informacije ekološkog uzgoja, dok se detaljnije informacije mogu pročitati u Pravilniku o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/2001) i u Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 10/2007). Kako proizvodnja ljekovitog bilja koje se koristi za prehranu i/ili za liječenje, podliježe, osim općim pravilima, i posebnim pravilima, potrebno je detaljno proučiti Pravilnik i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika. Osim toga, u prilogu pravilnika nalazi se i popis dopuštenih gnojiva i sredstava za poboljšanje tla, sredstava za zaštitu bilja te druga sredstva koja se rabe u ekološkoj proizvodnji.
|
|
Opširnije...
|
|
|
Uzgojite si klice |
|
|
 Uzgoj je lak, a svoje proizvode možete jesti svega četiri do pet dana nakon što počnu rasti! Osim toga klice su hranjive – često hranjivije nego običan grah ili sjemenke iz kojih klijaju.
U djelu Gaya Courtera The Beansprout Book kaže se sljedeće: "Kako sjemenke počinju klijati tako i sadržaj vitamina u njima počinje rasti. U jednom istraživanju koje je provedeno na Sveučilištu Pennsylvania, prve rane klice soje (na 100 grama sjemenki) sadržavale su samo 108 miligrama vitamina C. Ali nakon 72 sata, sadržaj vitamina C skočio je na 706 miligrama!" |
|
Opširnije...
|
|
|
U Dalmaciji nestaje rajčica? |
|
|
|
 Godine 2001. urod rajčice iznosio je 70.000 tona, a lani manje od 50.000 tona. Katastrofalna godina za uzgajivače bila je 2003. kada se zbog suše urod prepolovio.
Urod rajčice ove bi godine u nekim dijelovima Hrvatske mogao biti potpuno uništen. Visok stupanj vlage tijekom lipnja i srpnja uzrokovao je širenje jedne vrste gljivice koja ubrzano napada listove i stabljiku rajčice, a s vremenom zahvaća i plod, uzrokujući plijesan.
|
|
Opširnije...
|
|
|
Brokula - ljetna sadnja, zimska berba |
|
|
 Što brokulu čini zdravom i tako korisnom?
Prema analizama, sadržava nekoliko važnih i za nas značajnih vitamina, primjerice C i A, neke vitamine iz skupine B vitamina, aminokiseline koje su našem organizmu nužne za pravilan rad, te mineralne tvari. Osobito se ističe da zrela brokula sadržava značajnu količinu indol karbinola i sulforafana. Istraživanjima je dokazano da povećavaju otpornost organizma na nastanak zloćudnih tumora. Dakle, to su dobre strane brokule i zato ju nastojte jesti svježu ili što manje kuhanu, kako biste sačuvali vrijedne sastojke. Dobro je da ju što više jedu djeca i stariji.
Kupovanje i čuvanje brokule
Najčešća je na tržištu zelena brokula, iako je jednako ukusna i crvenoljubičasta. Nemojte da vas prilikom kupnje iznenadi boja. Nije potrebno izabirati velike cvatove - glavice, nego gledati jesu li stabljike čvrste, sočne i svježe, jesu li listovi uz cvatove čvrsti i svježi. |
|
Opširnije...
|
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 1 - 5 od 13 |
Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utječe na to kako
razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i
mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi
oko 20 posto, a što ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći
previše kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana
unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na
dobro i na loše raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se
sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše
govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana
pomaže da se osjećamo "haj"?
