|
Gdje su one stare rajčice? |
|
|
Toni Sureda na tavanu svoje kuće na Mallorci vješa rajčice koje je upravo ubrao. Takozvane Ramallet rajčice
tako ostaju svježe gotovo čitavu godinu. Sad u siječnju će iz njih
nekoliko izvaditi sjemenke kako bi ih osušio i opet zasadio u svom vrtu.
"Ove rajčice su istog onog roda rajčica kakve je uzgajao moj djed",
hvali se 85-godišnji španjolski poljoprivrednik. Sve češće mu dolaze i
mladi poljoprivrednici i mole ga ono što nikad neće naći u industrijskim
uzgajalištima i vrtnim centrima: sjemenke starih, tradicionalnih sorti povrća.
Sureda u svom vrtu ima i "novih" sorti i nema problema kupiti sjeme u
vrtnom centru: "Te rajčice donose veći urod od mojih", priznaje stari
vrtlar. I izgled im je "bolji", okrugle su i podjednako velike.
Ali to kupljeno sjeme je u pravilu sjeme hibridnih sorti koje su uzgajane prije svega za veći prinos.
Te sorte su u pravilu neplodne i tko želi uzgajati rajčice, taj mora
svake godine kupovati novo sjeme. Hibridne sorte imaju još nedostataka,
objašnjava Aina Riera, stručnjakinja za okoliš i
osnivačica Udruge za lokalne biljne sorte tog španjolskog otoka. Na
predavanju kojeg drži u publici su uglavnom stariji poljoprivrednici, a
tu je i Toni Sureda.
|
|
Opširnije...
|
|
|
Hrana unesena u organizam utječe na raspoloženje |
|
|
|
Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utječe na to kako
razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i
mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi
oko 20 posto, a što ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći
previše kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana
unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na
dobro i na loše raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se
sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše
govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana
pomaže da se osjećamo "haj"?
|
|
Opširnije...
|
|
|
Ekološki uzgoj ljekovitog bilja i zakonska regulativa |
|
|
U novije vrijeme veća konkurentnost i bolja cijena proizvoda može se postići ekološkim načinom proizvodnje. Upravo je to vrlo važno pri uzgoju ljekovitog bilja, a naročito ako je proizvodnja usmjerena za prehranu ljudi.
Ovdje će biti iznesene samo najosnovnije informacije ekološkog uzgoja, dok se detaljnije informacije mogu pročitati u Pravilniku o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/2001) i u Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 10/2007). Kako proizvodnja ljekovitog bilja koje se koristi za prehranu i/ili za liječenje, podliježe, osim općim pravilima, i posebnim pravilima, potrebno je detaljno proučiti Pravilnik i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika. Osim toga, u prilogu pravilnika nalazi se i popis dopuštenih gnojiva i sredstava za poboljšanje tla, sredstava za zaštitu bilja te druga sredstva koja se rabe u ekološkoj proizvodnji.
|
|
Opširnije...
|
|
|
Uzgojite si klice |
|
|
Uzgoj je lak, a svoje proizvode možete jesti svega četiri do pet dana nakon što počnu rasti! Osim toga klice su hranjive – često hranjivije nego običan grah ili sjemenke iz kojih klijaju.
U djelu Gaya Courtera The Beansprout Book kaže se sljedeće: "Kako sjemenke počinju klijati tako i sadržaj vitamina u njima počinje rasti. U jednom istraživanju koje je provedeno na Sveučilištu Pennsylvania, prve rane klice soje (na 100 grama sjemenki) sadržavale su samo 108 miligrama vitamina C. Ali nakon 72 sata, sadržaj vitamina C skočio je na 706 miligrama!" |
|
Opširnije...
|
|
|
U Dalmaciji nestaje rajčica? |
|
|
|
Godine 2001. urod rajčice iznosio je 70.000 tona, a lani manje od 50.000 tona. Katastrofalna godina za uzgajivače bila je 2003. kada se zbog suše urod prepolovio.
Urod rajčice ove bi godine u nekim dijelovima Hrvatske mogao biti potpuno uništen. Visok stupanj vlage tijekom lipnja i srpnja uzrokovao je širenje jedne vrste gljivice koja ubrzano napada listove i stabljiku rajčice, a s vremenom zahvaća i plod, uzrokujući plijesan.
|
|
Opširnije...
|
|
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 1 - 5 od 14 |