Izvozimo kamilicu, a uvozimo sljez, lavandu, pa čak i koprivu
Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog bilja koje bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena velika konvencionalna poljoprivreda.

lavanda-slavonija.jpgIako statistika ne bilježi što se sve konkretno uvozi, stručnjaci kažu da se uvozi sve, od koprive koja raste u prirodi, preko sljeza, matičnjaka, mente do čak lavande koja uspijeva u Dalmaciji, a uspješnom se pokazala i u drugim krajevima. Tvrtkama koje se bave proizvodnjom proizvoda na temelju ljekovitog bilja uvoz se više isplati nego organiziranje proizvodnje koja je skupa i mora se strogo kontrolirati jer EU standardi zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida.

 

Kako je potencijal proizvodnje ljekovitog bilja velik posebice na Kordunu, Baniji, u Lici, Gorskom kotaru i drugim regijama gdje konvencionalna poljoprivreda nije jako razvijena, Sisačko-moslavačka županija odlučila je vlastitim poticajima unaprijediti tu proizvodnju i povećati površine zasijane ljekovitim biljem. Već je osigurano 100.000 kuna za podizanje novih nasada. - Hrvatska uvozi koprivu, stabljiku i korijen, koji su toliko traženi u svijetu da poljoprivrednici u Vojvodini planiraju početi čak sijati koprivu. S druge strane, uvozna i obrađena kamilica iz Egipta jeftinija je od otkupne cijene kamilice kod nas, pa smo zbog toga odlučili pomoći proizvođačima ljekovitog bilja županijskim poticajima kako bismo ih učinili konkurentnima - kaže županijski pročelnik za poljoprivredu, Zoran Vasić.

Na području te županije šest proizvođača proizvodi sljez, melisu, šipak, bazgu i lavandu na 21,57 hektara zemljišta. Kako bi potaknula proizvodnju, Županija će za svaki novi hektar osigurati pet tisuća kuna, a tome novcu treba dodati i više od 2000 kuna državnih poticaja. Na taj bi se način površine pod ljekovitim biljem vrlo brzo mogle udvostručiti. Veliki je interes prehrambene industrije i za hrenom, ali tu biljku nitko ne proizvodi, pa bi poticaji moglo potaknuti i tu proizvodnju. Iako se velik broj vrsta ljekovitog bilja minimalno proizvodi, izvoz ljekovitog bilja lani je iznosio više od osam milijuna dolara.

Taj segment agrara jedan je od rijetkih koji je ostvario suficit, najviše zbog izvoza kamilice u Njemačku i Italiju. Od 2797 ha na kojima se lani proizvodilo, čak 99 posto činila je kamilica, kaže Nikola Nemčević, vlasnik tvrtke Jan Spider iz Pitomače. Vrijednost izvoza kamilice je više od sedam milijuna dolara, a u Hrvatskoj se godišnje otkupi samo 150 tona drugog ljekovitog bilja. Ljekovito bilje može se proizvoditi u određenim regijama gdje do njega ne mogu doći pesticidi od drugih konvencionalnih proizvodnji zbog strogih kontrola. Katica Suban, čija tvrtka Suban vrši otkup, kaže da su im potrebne velike količine, ali je teško pronaći proizvođače koji žele ići u kooperaciju i proizvoditi na duži rok.

Jutarnji.hr