Kako jesti i što jesti? Zašto jesti voće i povrće u sokovima, a ne cjelovito! Koje bolesti možemo liječiti s kojim sokovima? Više o tome možete pročitati u slijedećem autorskom tekstu našeg suradnika  Martina Čička koji je i sam proizvođač sokova.

Zdravlje je pretpostavka zadovoljnog života. Zdrava prehrana pretpostavka je zdravlja, ako isključimo nesreće. Stanje čovječjeg tijela neraskidivo je vezano s kvalitetom prehrane i njenom primjerenošću potrebama tijela. Činjenica da su generacijama živjeli i žive milijuni ljudi koji jedva da su (ako su uopće) jeli išta drugo do kuhanu hranu, nije nikakav dokaz da su egzistirali radi konzumiranja kuhanih živežnih namirnica. Upravo suprotno. Zar bi nam bolnice u protivnom bile prepune i preopterećene? Zašto se godišnje proda vagone i vagone tableta za ublažavanje bolova? Zašto su bolesti srca, šećerna bolest, rak, plućne bolesti, prijevremena senilnost i prijevremena smrt tako česte? Zahvaljujući enormnoj snazi odolijevanja našeg tijela često se posljedice moderne prehrane ne pojavljuju odmah nego čak i nakon više godina. Više nego dovoljno vremena da se čovjek navikne na određeni način života i ne umisli kako je njegova prehrana sasvim zadovoljavajuća jer, eto, tako jede cijeli život.

Postoji mnoštvo vrsta bambusa, a i spoznaje o njima svakodnevno se mijenjaju. Zato popunjavanje ovih stranica neće biti kratkotrajan posao. Ipak, vrijedi pokušati. Općenito, percepcija bambusa u našim krajevima je da je to tropska biljka, koja se ne može uzgajati u umjerenom klimatskom pojasu. Druga uobičajena zabluda je da je bambus bilo koja trska ili šaš koja raste u blizine vode, i/ili da je to zapravo nekakva vodena biljka.

Što se tiče ovog prvog mišljenja, ono nije sasvim bez osnove, jer mnoge vrste bambusa jesu tropske, ali postoje mnoge vrste bambusa otporne na našu klimu. Što se tiče onog drugog - ne, bambus nije trska. Priča o otpornosti biljaka na klimatske uvjete zapravo nije sasvim jednostavna. Općenito, biljka se smatra otpornom na neku klimu ako u njoj normalno raste i razvija se. U praksi, za umjerena klimatska područja poput Hrvatske, to se najčešće svodi na otpornost na hladnoću, odnosno sposobnost biljke da prezimi.