<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<!-- generator="FeedCreator 1.7.2" -->
<rss version="2.0">
	<channel>
		<title>VRT.com.hr - SVE za vaš vrt</title>
		<description>Vijesti s naslovnice</description>
		<link>http://www.vrt.com.hr</link>
		<lastBuildDate>Sun, 05 Feb 2012 15:31:01 +0100</lastBuildDate>
		<generator>FeedCreator 1.7.2</generator>
		<item>
			<title>Gdje su one stare rajčice?</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/povrce/gdje-su-one-stare-rajcice.html</link>
			<description>Toni Sureda na tavanu svoje kuće na Mallorci vje&amp;scaron;a rajčice koje je upravo ubrao. Takozvane Ramallet rajčice
tako ostaju svježe gotovo čitavu godinu. Sad u siječnju će iz njih 
nekoliko izvaditi sjemenke kako bi ih osu&amp;scaron;io i opet zasadio u svom vrtu.
 Ove rajčice su istog onog roda rajčica kakve je uzgajao moj djed , 
hvali se 85-godi&amp;scaron;nji &amp;scaron;panjolski poljoprivrednik. Sve če&amp;scaron;će mu dolaze i 
mladi poljoprivrednici i mole ga ono &amp;scaron;to nikad neće naći u industrijskim
uzgajali&amp;scaron;tima i vrtnim centrima: sjemenke starih, tradicionalnih sorti povrća.

Sureda u svom vrtu ima i  novih  sorti i nema problema kupiti sjeme u
vrtnom centru:  Te rajčice donose veći urod od mojih , priznaje stari 
vrtlar. I izgled im je  bolji , okrugle su i podjednako velike.


Ali to kupljeno sjeme je u pravilu sjeme hibridnih sorti koje su uzgajane prije svega za veći prinos.
Te sorte su u pravilu neplodne i tko želi uzgajati rajčice, taj mora 
svake godine kupovati novo sjeme. Hibridne sorte imaju jo&amp;scaron; nedostataka, 
obja&amp;scaron;njava Aina Riera, stručnjakinja za okoli&amp;scaron; i 
osnivačica Udruge za lokalne biljne sorte tog &amp;scaron;panjolskog otoka. Na 
predavanju kojeg drži u publici su uglavnom stariji poljoprivrednici, a 
tu je i Toni Sureda.

</description>
			<category>Savjetnik - Povrće</category>
			<pubDate>Wed, 11 Jan 2012 20:11:13 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Mala škola bazena</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/oblikovanje-vrta/mala-skola-bazena.html</link>
			<description>
 Kako u svom vrtu ili na terasi napraviti pravu ljetnu idilu, a da 
samo održavanje ne postane muka savjetuju vam arhitekti studija Križnjak 


Bazen sklopu vlastite kuće donedavno je predstavljao luksuz koji su si 
rijetki mogli priu&amp;scaron;titi. U dana&amp;scaron;nje vrijeme, zahvaljujući razvoju tehnologije, 
materijala i jednostavnije montaže bazeni su postali pristupačniji te postaju 
trend u uređenju okućnice, a ponekad i terase stana. Bazeni predstavljaju oazu 
za rekreaciju, relaksaciju, odmor, uživanje i zabavu, no ponekad njihova uloga 
može imati sasvim drugo značenje, odnosno možete se odlučiti za njegovu gradnju 
radi povećanja vrijednosti nekretnine.

</description>
			<category>Savjetnik - Oblikovanje vrta</category>
			<pubDate>Sat, 04 Dec 2010 15:01:38 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Protiv prvih komaraca teglama šarenog cvijeća</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/ukrasno-bilje/protiv-prvih-komaraca-teglama-sarenog-cvijeca.html</link>
			<description>
Protiv malih dosadnjakovića u stanu može se i prirodno, aromatičnim 
biljem i &amp;scaron;arenim cvijećem koje će i ukrasiti prostor. Najpoznatije takvo
sredstvo svakako je cvijet kadifa (lat. tagetes) kojeg ima u vi&amp;scaron;e boja i
oblika. Njezin miris odbojan je za većinu insekata pa ako se kadifa u 
tegli rascvjeta, komarci vam neće dosađivati.
 Učinkovita je, kažu upućeni, i mačja metvica (catnipa, lat. Nepeta 
cataria). 


Ta bilja raste do metar visoko, a svježe izmrvljeni listovi 
ili osu&amp;scaron;ene stabljike s cvijetom i li&amp;scaron;ćem u jastučiću otjerat će 
komarce, ali i muhe i moljce. Neven (calendula officinalis), poznata 
biljka jarko žutih cvjetova, također djeluje kao sredstvo protiv 
napasnika. Vrijedi poku&amp;scaron;ati.


 

</description>
			<category>Savjetnik - Ukrasno bilje</category>
			<pubDate>Sun, 17 Oct 2010 21:35:25 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Bršljan koji puže fasadom štiti od vlage, hladnoće i vrućine</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/brsljan-koji-puze-fasadom-stiti-od-vlage-hladnoce-i-vrucine.html</link>
			<description>

Br&amp;scaron;ljan koji puže fasadom kod mnogih budi slike vlage i cigli 
koje se mrve, međutim oksforski znanstvenici tvrde da se ova biljka 
nepravedno krivi za uni&amp;scaron;tavanje nekretnina i često im ru&amp;scaron;i cijenu. 
Znanstvenici sa univerziteta Oxford - gdje br&amp;scaron;ljan daje karakter mnogim 
zgradama - otkrili su da biljka zapravo &amp;scaron;titi zidove. 


Trogodi&amp;scaron;nja 
studija otkriva da mreža br&amp;scaron;ljanovih tamnozelenih listova čini toplinsku
za&amp;scaron;titu, te izolira cigle od ekstrema u temperaturi i vlage koji često 
izazivaju pucanje. Također &amp;scaron;titi od o&amp;scaron;tećenja izazvanih sve većim 
zagađenjem zraka. 


Br&amp;scaron;ljan služi kao toplinski pokrivač jer zagrijava zidove za 15 posto na hladnom vremenu i hladi ih za 36 posto kad je vruće.


Ipak, istina je da biljke lo&amp;scaron;e djeluju na one zgrade koje su već o&amp;scaron;tećene jer br&amp;scaron;ljan lako nađe put u pukotine i rupe.


 


</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Sun, 17 Oct 2010 21:23:46 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Ekološka solarna kuća</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/ekoloska-solarna-kuca.html</link>
			<description>



Fab Lab kuća vrlo je isplativ način stanovanja, a zapravo je kombinacija jednostavne, ali neobične konstrukcije i naprednih ekolo&amp;scaron;ki održivih tehnologija


Kako izgleda solarna kuća za četveročlanu obitelj koja se može sagraditi u samo 15 dana? Odgovor na to pitanje ponudio je Institut za naprednu arhitekturu Katalonije (IAAC) koji je osmislio Fab Lab - samoodrživu građevinu neobičnog oblika koja označava novi obrazac energetske učinkovitosti kroz inovativnu mogućnost stvaranja energije, hrane i ostalih potrep&amp;scaron;tina.


Fab Lab ima 75 četvornih metara, rabi isključivo solarnu energiju, napravljena je od drva i koristi posljednje tehnolo&amp;scaron;ke dosege koji će biti dostupni &amp;scaron;iroj javnosti u bližoj budućnosti. Sve to bilo je dovoljno da njezini tvorci nedavno prime Nagradu  publike na natjecanju, odnosno izložbi Solar Decathlon Europe 2010. godine koja se u srpnju održala u Madridu. Riječ je o događaju koje promovira upotrebu obnovljivih energetskih izvora u rezidencijalnim objektima, posebice upotrebu solarne energije. 

</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Tue, 10 Aug 2010 20:27:49 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Javite se na Natječaj - Vrt i zdravlje</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/javite-se-na-natjecaj---vrt-i-zdravlje.html</link>
			<description>Znamo li zbog čega mnogi
ljudi nakon posla, iz hobija, rade u vrtu ili njeguju svoje
biljke u sobnim teglama? Privlači li osjećaj smirenja,
promatranja prirodnih boja ili neizostavni optimizam kad se
slobodno prepusti biljkama?Pružite priliku sebi i ovdje ispričajte, čitajte i naučite iskustva drugih o vrtlarenju. 

Ispričajte nam svoje iskustvo u uzgoju biljaka i pokažite koje 
koristi Vi imate od &amp;bdquo;druženja  s biljkama. Neka Va&amp;scaron;a priča pokaže: za&amp;scaron;to
i kako može briga oko biljaka unaprijediti  zdravlje. Svojom pričom 
potaknite i druge na vrtne radove i uživanje u prirodi.

Po&amp;scaron;aljite svoju priču   na temu za&amp;scaron;to volite raditi u vrtu ili uzgajati biljke na balkonu/terasi /kući/ okućnici 
na e-mail adresu zdravlje@hzjz.hr ili po&amp;scaron;tom na adresu Hrvatski zavod 
za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, 10000 Zagreb, uz naznaku  za 
natječaj Vrt i zdravlje  najkasnije do 01. listopada 2010. godine.
</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Mon, 02 Aug 2010 20:09:51 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Britanci divlju orhideju čuvaju bolje od kraljice</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/britanci-divlju-orhideju-cuvaju-bolje-od-kraljice.html</link>
			<description>
Cypripedium calceolus, latinski naziv skupocjenog cvijeta, na udaru je 
ljubitelja rijetkog bilja koji su za njega voljni platiti i vrtoglavih 
5000 funti



 




Divlja orhideja koja raste na terenima za golf u Lancashireu dobila je nedavno policijsku za&amp;scaron;titu. Britanski čuvari reda i mira uveli su ophodnje, razmi&amp;scaron;ljaju o postavljanju skupih kamera i upozoravaju građane da prijave sumnjivo pona&amp;scaron;anje oko rijetkog divljeg cvijeta. - Čuvaju je bolje nego kraljicu - požalili su se mje&amp;scaron;tani ističući da policija ima pogre&amp;scaron;ne prioritete. No orhideja iz Lancashirea, poznata pod imenom Lady's slipper (Damina papuča), službeno je najrjeđi cvijet u Britaniji - za&amp;scaron;tita je uvedena jer je već nekoliko puta bila na meti sakupljača bilja koji su za nju voljni platiti i 5000 funti. Toliko, naime, vrijedi dok je u cvatu, &amp;scaron;to se očekuje kroz iduća dva mjeseca. Ovaj rijetki cvijet protuzakonito je dotaknuti, za takav potez potrebna je licenca. 
</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Mon, 07 Jun 2010 13:27:12 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Mobilni telefoni ubijaju pčele</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/mobilni-telefoni-ubijaju-pcele.html</link>
			<description>
DILJEM svijeta u posljednjih nekoliko godina alarmantno se smanjio 
broj pčela i dosad se nije znalo &amp;scaron;to je tome uzrok. Iako u pčela nije 
pronađena nikakva bolest njihov broj dramatično opada. Dosad su među 
moguće uzroke navodili nepoznate viruse, pesticide, genetski inženjering
sjemena i klimatske promjene, ali ni za &amp;scaron;to nisu pronađeni dokazi.


Nestanak velikog broja pčela počeo se primjećivati kroz opadanje 
zaliha voća i povrća za čije su opra&amp;scaron;ivanje najzaslužnije upravo pčele, 
prenosi Telegraph.

</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Tue, 01 Jun 2010 23:17:45 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Nađena najmanja orhideja na svijetu, široka samo 2 milimetra</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/nadjena-najmanja-orhideja-na-svijetu-siroka-samo-2-milimetra.html</link>
			<description>



U Ekvadoru je nedavno otkrivena najmanja orhideja na svijetu. 
Minijaturnu orhideju, &amp;scaron;irine svega 2,1 milimetar, slučajno je otkrio 
američki znanstvenik Lou Jost na istočnim Anadama dok je skupljao biljke
u području Cerro Candelearia. To je područje poznato kao &amp;ldquo;dom&amp;rdquo; malih 
orhideja.- Ugledao sam je među korijenjem drugih biljaka koje sam skupljao. Odmah
sam spoznao da je ta maju&amp;scaron;na orhideja mnogo zanimljivija nego velike 
orhideje - izjavio je Lou Jost za britanski Independent.

</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Tue, 25 May 2010 15:39:14 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Malo o aromatičnim začinima</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/malo-o-aromaticnim-zacinima.html</link>
			<description>
bijele-jagode.jpgIako smo već pisali o njima, donosimo jo&amp;scaron; jeda članak o aromatičnim začinima koji nam je pripremila na&amp;scaron;a Vlatka Pavlinić iz vrtnog centra Kalie. 


Za&amp;scaron;to je timijan nacionalna biljka Če&amp;scaron;ke, pomaže li ulje ružmarina u liječenju ćelelavosti saznajte u ovom članku.


Timijan (Thymus) &amp;ndash; majčina du&amp;scaron;ica
Povjesničari vjeruju da su već drevni Sumerani uzgajali timijan 5000 g. 
pr. Kr. Oni su prvi otkrili njegova antibakterijska i dezinfekcijska 
svojstva. Zbog navedenih svojstava koristili su ga kod balzamiranja, kao
&amp;scaron;to su to činili i Egipćani nakon njih. Grci su ga koristili u svojim 
kupeljima i palili ga u svojim hramovima. Njime su konzervirali voće i 
vino, a kori&amp;scaron;ten je i kao pčelinja pa&amp;scaron;a za proizvodnju mirisnog meda. 
Tek su Rimljani pro&amp;scaron;irili timijan Europom- koristili su ga za či&amp;scaron;ćenje 
soba od lo&amp;scaron;ih duhova, kao začin u jelima i aromu za mnoga pića. 
Vjerovali su i da timijanov dim tjera &amp;scaron;korpione. U srednjem vijeku žene 
su često poklanjale kitice timijana vitezovima i ratnicima jer vjerovalo
se da donosi hrabrost. Također, stavljan je i na lijesove pokojnika jer
prema nekim vjerovanjima pomaže pri  siguranom prijelazu u zagrobni 
život.  

</description>
			<category>Savjetnik - Ljekovito bilje</category>
			<pubDate>Mon, 17 May 2010 00:17:04 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Izvozimo kamilicu, a uvozimo sljez, lavandu, pa čak i koprivu </title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/izvozimo-kamilicu-a-uvozimo-sljez-lavandu-pa-cak-i-koprivu.html</link>
			<description>Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog 
bilja  koje  bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena 
velika  konvencionalna poljoprivreda. 

Iako statistika ne bilježi &amp;scaron;to se sve  konkretno uvozi, stručnjaci kažu 
da se uvozi sve, od koprive koja raste u  prirodi, preko sljeza, 
matičnjaka, mente do čak lavande koja uspijeva u  Dalmaciji, a uspje&amp;scaron;nom
se pokazala i u drugim krajevima. Tvrtkama koje  se bave proizvodnjom 
proizvoda na temelju ljekovitog bilja uvoz se vi&amp;scaron;e  isplati nego 
organiziranje proizvodnje koja je skupa i mora se strogo  kontrolirati jer
EU standardi zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida.
</description>
			<category>Savjetnik - Ljekovito bilje</category>
			<pubDate>Tue, 27 Apr 2010 20:47:18 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Orhideje - sve o njima</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/sobno-bilje/orhideje---uzgoj-i-smjestaj-u-stanu.html</link>
			<description>









 





Orhideje spadaju u drugu najbrojniju porodicu biljaka na
Zemlji, brojčano ih je nadjačala samo porodica trava. Trenutno broje 30 000
vrsta, a svake se godine toj brojnoj porodici priključi 200-injak novih vrsta. Pretpostavlja se da u prirodi postoji jo&amp;scaron; oko 25 000 vrsta, odnosno hibrida, koje je ili će tek stvoriti čovjek.


 


Postoje velike razlike između vrsta u veličini, izgledu
cvijeta i stani&amp;scaron;tu &amp;scaron;to i ne čudi s obzirom na tako veliki broj pripadnika
porodice. Iako su najpoznatije kao biljke tropskih područja, rastu na čitavoj
planeti (osim Sjevernog i Južnog pola te pustinja). Čak se i Hrvatska može
pohvaliti da na njenom području raste 130 vrsta orhideja koje su sve za&amp;scaron;tićene
Zakonom o za&amp;scaron;titi prirode. Ipak, dom najvećem broju orhideja je Ekvador. 

</description>
			<category>Savjetnik - Sobno bilje</category>
			<pubDate>Fri, 16 Apr 2010 17:25:55 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Stvarni život u CO2 neutralnoj najzelenijoj ekokući na svijetu</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/stvarni-zivot-u-co2-neutralnoj-najzelenijoj-ekokuci-na-svijetu.html</link>
			<description>
Kako je doista živjeti u &amp;ldquo;zelenoj&amp;rdquo; ekokući, koja je CO2 neutralna te 
posve zdrava za ukućane i okoli&amp;scaron;, a koja je građena po svim principima 
samoodrživosti, &amp;scaron;to u konačnici znači da će zbog u&amp;scaron;tede energije 
potrebne za grijanje i hlađenje nakon tek nekoliko godina vratiti sva 
ekstraulaganja?


Kako je istovremeno živjeti usred eksperimenta, uz gomilu znatiželjnih 
prolaznika, novinara, inžinjera, arhitekata, antropologa, fotoreportera 
koji svakodnevno zovu i dežuraju ispred kuće kako bi i sami vidjeli to 
čudo suvremene tehnologije? Kako je zaista iz &amp;ldquo;prve ruke&amp;rdquo; živjeti u toj 
CO2 neutralnoj i posve ekolo&amp;scaron;koj kući te jesu li u&amp;scaron;tede na režijama 
zaista tolike kao &amp;scaron;to su proračuni predviđali i hoće li se kompletna 
investicija za gradnju kuće doista vratiti nakon 40 godina, i to samo 
kroz u&amp;scaron;tede na računima za grijanje, hlađenje i ventilaciju... najbolje
zna sada već peteročlana obitelj Simonsen (http://jutarnji.hr/kuca-koja-isplacuje-sama-sebe/368674/) koja već pola godine živi
u prvoj pilot-kući grupacije VELUX i VELFAC, sagrađenoj u mjestu Ĺrhus u
Danskoj. 

</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Mon, 12 Apr 2010 22:56:21 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Hrana unesena u organizam utječe na raspoloženje</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/povrce/hrana-unesena-u-organizam-utjece-na-raspolozenje.html</link>
			<description>
Brojne studije potvrdile su da ono &amp;scaron;to jedemo utječe na to kako 
razmi&amp;scaron;ljamo,  učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i
mozgu je potrebna  hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi 
oko 20 posto, a &amp;scaron;to ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najče&amp;scaron;će odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći 
previ&amp;scaron;e  kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana 
unesena u organizam  mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na
dobro i na lo&amp;scaron;e  raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se 
sintetiziraju  kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najvi&amp;scaron;e 
govori o serotoninu, koji  utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana 
pomaže da se osjećamo  haj ?

</description>
			<category>Savjetnik - Povrće</category>
			<pubDate>Thu, 08 Apr 2010 15:49:36 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Uzgojene bijele jagode koje okusom podsjećaju na ananas</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/voce/uzgojene-bijele-jagode-koje-okusom-podsjecaju-na-ananas.html</link>
			<description>




Uzgojene su nove jagode, pomalo neobične, potpuno bijele i s crvenim
sjemenkama. Britanski lanci prozvali su ih pineberries, oblika su kao i
obične jagode, samo &amp;scaron;to im okus i miris podsjećaju na ananas.




Uzgajane su u staklenicima, u početku su zelene, a kako dozrijevaju,
blijede. Kada postanu dovoljno zrele za jelo, postaju potpuno bijele i
imaju crveno sjeme. Otkrivene su u Sjevernoj Americi i spa&amp;scaron;ene od
istrebljenja, a od sada se mogu kupiti u trgovinama Waitrose. Kako kažu
iz te trgovine, mogu se koristiti kao alternativa običnim crvenim
jagodama u desertima, a ne&amp;scaron;to su manje od klasičnih jagoda.




</description>
			<category>Savjetnik - Voće</category>
			<pubDate>Thu, 01 Apr 2010 11:52:56 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Oblikujte gredice, ruže orežite kad prođe mraz</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/oblikovanje-vrta/oblikujte-gredice-ruze-orezite-kad-prodje-mraz.html</link>
			<description>
Topliji dani i buđenje prirode znače i početak radova u vrtu. Nakon
zimskog razdoblja potrebno je obaviti niz poslova kao pripremu
vrtlarenju. &amp;Scaron;to i kada raditi savjetuje Irina Gomaz, dipl. ing. agronomije.
Ako ste u jesen pravilno prekopali tlo, ono je tijekom zime dovoljno
promrzlo i pobolj&amp;scaron;alo strukturu te će biti spremno za uređenje i
daljnje radove. 


Možete ga prekopati i u proljeće, kada to vremenske
prilike dopuste, a to možete učiniti ručno ili pomoću motorne kopačice.
I ostali radovi u vrtu mogu biti puno lak&amp;scaron;i uz razne uređaje kojima
možete rezati živicu, grane drveća koje su na većim visinama, kositi i
slično. Želite li oblikovati gredice na kojima ćete uzgajati cvijeće
ili povrće, tlo ćete najprije morati usitniti.

</description>
			<category>Savjetnik - Oblikovanje vrta</category>
			<pubDate>Wed, 24 Mar 2010 12:54:15 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Smirujuća Toskana u užurbanom Zagrebu</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/smirujuca-toskana-u-uzurbanom-zagrebu.html</link>
			<description>



Prijateljice i partnerice poznate su hrvatskoj javnosti kao duo koji u
život vraća stvari osuđene na smeti&amp;scaron;te darujući im svježiji, ljep&amp;scaron;i i
moderniji izgled, a opet brižno čuvajući njihov originalni sjaj i
ljepotu


Zeleni brežuljci, beskrajna polja pro&amp;scaron;arana mirisnim cvjetovima, gotovo nestvarno plavo nebo, kućice od kamena..., sve to je Toskana, regija u sredi&amp;scaron;njoj Italiji koja je kroz povijest brojnim umjetnicima bila inspiracija za njihova najbolja djela.

</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Sat, 06 Mar 2010 15:46:29 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>5. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem  </title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/5.-znanstveno-strucno-savjetovanje-hrvatskih-vocara-s-medjunarodnim-sudjelovanjem.html</link>
			<description>
Hrvatska voćarska zajednica i Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu službu u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučili&amp;scaron;ta u
Zagrebu, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i
selo, Dubrovačko-neretvanskom županijom, gradovima Opuzenom, Pločama i
Metkovićem te općinom Slivno, organiziraju 5. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje će se održati u hotelu  Merlot  u Opuzenu od 3. do 5. ožujka 2010. godine. 

</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Sun, 14 Feb 2010 13:13:14 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Grah, leća i grašak trebali bi bar jednom tjedno biti na meniju</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/grah-leca-i-grasak-trebali-bi-bar-jednom-tjedno-biti-na-meniju.html</link>
			<description>
Gra&amp;scaron;ak i grah si odličan izvor topivih vlakana zbog čega smanjuju takozvani 'lo&amp;scaron;' kolesterol, odnosno tip kolesterola koji uzrokuje stvaranje masnih naslaga na zidovima arterija. 





Ekstrakt bijelog graha koji promovira gubitak težine blokiranjem absorpcije ugljikohidrata upravo je lansiran na britanskom trži&amp;scaron;tu. 




Cilj Decarba je pokazati kako jednostavne namirnice imaju vi&amp;scaron;e dobrobiti za na&amp;scaron; ogranizam nego &amp;scaron;to bi to ikada pretpostavili. No, da bi se grah i gra&amp;scaron;ak obavezno trebali naći na va&amp;scaron;em meniju minimalno jednom tjedno potvrđuju i druga otrkića. 

</description>
			<category>Savjetnik - Ljekovito bilje</category>
			<pubDate>Sun, 07 Feb 2010 12:54:58 +0100</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Više od polovice hrvatskih kućanstava ima vrt</title>
			<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/vise-od-polovice-hrvatskih-kucanstava-ima-vrt.html</link>
			<description>
Zanimljivo istraživanje koje je proveo GFK pokazuje da vrt pokraj svoje kuće u Hrvatskoj ima čak 59 posto kućanstava koja se uglavnom nalaze u malim naseljima. 



Vrt pokraj svoje kuće u Hrvatskoj ima 59 posto kućanstava, pokazuje istraživanje GFK. 62 posto kućanstava s vrtovima nalazi se u naseljima s manje od dvije tisuće stanovnika, a 17 posto kućanstava s vrtom nalazi se u hrvatskim gradovima s vi&amp;scaron;e od 100 tisuća stanovnika. 

</description>
			<category>Vijesti - Novosti</category>
			<pubDate>Sun, 07 Feb 2010 12:23:28 +0100</pubDate>
		</item>
	</channel>
</rss>

