<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<!-- generator="FeedCreator 1.7.2" -->
<rdf:RDF
	xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
	xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel rdf:about="http://www.vrt.com.hr">
		<title>VRT.com.hr - SVE za vaš vrt</title>
		<description>Vijesti s naslovnice</description>
		<link>http://www.vrt.com.hr</link>
	   <dc:date>2010-08-01T12:31:21+01:00</dc:date>
		<items>
			<rdf:Seq>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/novosti/britanci-divlju-orhideju-cuvaju-bolje-od-kraljice.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/novosti/mobilni-telefoni-ubijaju-pcele.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/novosti/nadjena-najmanja-orhideja-na-svijetu-siroka-samo-2-milimetra.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/malo-o-aromaticnim-zacinima.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/izvozimo-kamilicu-a-uvozimo-sljez-lavandu-pa-cak-i-koprivu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/sobno-bilje/orhideje---uzgoj-i-smjestaj-u-stanu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/novosti/stvarni-zivot-u-co2-neutralnoj-najzelenijoj-ekokuci-na-svijetu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/povrce/hrana-unesena-u-organizam-utjece-na-raspolozenje.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/voce/uzgojene-bijele-jagode-koje-okusom-podsjecaju-na-ananas.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/oblikovanje-vrta/oblikujte-gredice-ruze-orezite-kad-prodje-mraz.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/novosti/smirujuca-toskana-u-uzurbanom-zagrebu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/novosti/5.-znanstveno-strucno-savjetovanje-hrvatskih-vocara-s-medjunarodnim-sudjelovanjem.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/grah-leca-i-grasak-trebali-bi-bar-jednom-tjedno-biti-na-meniju.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/novosti/vise-od-polovice-hrvatskih-kucanstava-ima-vrt.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/vrtoteka/zdravi-vrt---velika-ilustrirana-enciklopedija.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/stevija---zabranjena-biljka.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/aloe-vera-i-aloe-arborescens.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/novosti/pasivne-kuce-skuplje-15-posto-a-ustede-90-rezija.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/voce/kao-stvoreno-za-maslinare-usisavac-plodova.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.vrt.com.hr/vrtovi/suban-najvrt-po-raznolikosti-bilja.html"/>
			</rdf:Seq>
		</items>
	</channel>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/novosti/britanci-divlju-orhideju-cuvaju-bolje-od-kraljice.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-06-07T13:27:12+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Britanci divlju orhideju čuvaju bolje od kraljice</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/britanci-divlju-orhideju-cuvaju-bolje-od-kraljice.html</link>
		<description>
Cypripedium calceolus, latinski naziv skupocjenog cvijeta, na udaru je 
ljubitelja rijetkog bilja koji su za njega voljni platiti i vrtoglavih 
5000 funti



 




Divlja orhideja koja raste na terenima za golf u Lancashireu dobila je nedavno policijsku za&amp;scaron;titu. Britanski čuvari reda i mira uveli su ophodnje, razmi&amp;scaron;ljaju o postavljanju skupih kamera i upozoravaju građane da prijave sumnjivo pona&amp;scaron;anje oko rijetkog divljeg cvijeta. - Čuvaju je bolje nego kraljicu - požalili su se mje&amp;scaron;tani ističući da policija ima pogre&amp;scaron;ne prioritete. No orhideja iz Lancashirea, poznata pod imenom Lady's slipper (Damina papuča), službeno je najrjeđi cvijet u Britaniji - za&amp;scaron;tita je uvedena jer je već nekoliko puta bila na meti sakupljača bilja koji su za nju voljni platiti i 5000 funti. Toliko, naime, vrijedi dok je u cvatu, &amp;scaron;to se očekuje kroz iduća dva mjeseca. Ovaj rijetki cvijet protuzakonito je dotaknuti, za takav potez potrebna je licenca. 
</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/novosti/mobilni-telefoni-ubijaju-pcele.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-06-01T23:17:45+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Mobilni telefoni ubijaju pčele</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/mobilni-telefoni-ubijaju-pcele.html</link>
		<description>
DILJEM svijeta u posljednjih nekoliko godina alarmantno se smanjio 
broj pčela i dosad se nije znalo &amp;scaron;to je tome uzrok. Iako u pčela nije 
pronađena nikakva bolest njihov broj dramatično opada. Dosad su među 
moguće uzroke navodili nepoznate viruse, pesticide, genetski inženjering
sjemena i klimatske promjene, ali ni za &amp;scaron;to nisu pronađeni dokazi.


Nestanak velikog broja pčela počeo se primjećivati kroz opadanje 
zaliha voća i povrća za čije su opra&amp;scaron;ivanje najzaslužnije upravo pčele, 
prenosi Telegraph.

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/novosti/nadjena-najmanja-orhideja-na-svijetu-siroka-samo-2-milimetra.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-05-25T15:39:14+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Nađena najmanja orhideja na svijetu, široka samo 2 milimetra</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/nadjena-najmanja-orhideja-na-svijetu-siroka-samo-2-milimetra.html</link>
		<description>



U Ekvadoru je nedavno otkrivena najmanja orhideja na svijetu. 
Minijaturnu orhideju, &amp;scaron;irine svega 2,1 milimetar, slučajno je otkrio 
američki znanstvenik Lou Jost na istočnim Anadama dok je skupljao biljke
u području Cerro Candelearia. To je područje poznato kao &amp;ldquo;dom&amp;rdquo; malih 
orhideja.- Ugledao sam je među korijenjem drugih biljaka koje sam skupljao. Odmah
sam spoznao da je ta maju&amp;scaron;na orhideja mnogo zanimljivija nego velike 
orhideje - izjavio je Lou Jost za britanski Independent.

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/malo-o-aromaticnim-zacinima.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-05-17T00:17:04+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Malo o aromatičnim začinima</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/malo-o-aromaticnim-zacinima.html</link>
		<description>
bijele-jagode.jpgIako smo već pisali o njima, donosimo jo&amp;scaron; jeda članak o aromatičnim začinima koji nam je pripremila na&amp;scaron;a Vlatka Pavlinić iz vrtnog centra Kalie. 


Za&amp;scaron;to je timijan nacionalna biljka Če&amp;scaron;ke, pomaže li ulje ružmarina u liječenju ćelelavosti saznajte u ovom članku.


Timijan (Thymus) &amp;ndash; majčina du&amp;scaron;ica
Povjesničari vjeruju da su već drevni Sumerani uzgajali timijan 5000 g. 
pr. Kr. Oni su prvi otkrili njegova antibakterijska i dezinfekcijska 
svojstva. Zbog navedenih svojstava koristili su ga kod balzamiranja, kao
&amp;scaron;to su to činili i Egipćani nakon njih. Grci su ga koristili u svojim 
kupeljima i palili ga u svojim hramovima. Njime su konzervirali voće i 
vino, a kori&amp;scaron;ten je i kao pčelinja pa&amp;scaron;a za proizvodnju mirisnog meda. 
Tek su Rimljani pro&amp;scaron;irili timijan Europom- koristili su ga za či&amp;scaron;ćenje 
soba od lo&amp;scaron;ih duhova, kao začin u jelima i aromu za mnoga pića. 
Vjerovali su i da timijanov dim tjera &amp;scaron;korpione. U srednjem vijeku žene 
su često poklanjale kitice timijana vitezovima i ratnicima jer vjerovalo
se da donosi hrabrost. Također, stavljan je i na lijesove pokojnika jer
prema nekim vjerovanjima pomaže pri  siguranom prijelazu u zagrobni 
život.  

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/izvozimo-kamilicu-a-uvozimo-sljez-lavandu-pa-cak-i-koprivu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-04-27T20:47:18+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Izvozimo kamilicu, a uvozimo sljez, lavandu, pa čak i koprivu </title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/izvozimo-kamilicu-a-uvozimo-sljez-lavandu-pa-cak-i-koprivu.html</link>
		<description>Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog 
bilja  koje  bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena 
velika  konvencionalna poljoprivreda. 

Iako statistika ne bilježi &amp;scaron;to se sve  konkretno uvozi, stručnjaci kažu 
da se uvozi sve, od koprive koja raste u  prirodi, preko sljeza, 
matičnjaka, mente do čak lavande koja uspijeva u  Dalmaciji, a uspje&amp;scaron;nom
se pokazala i u drugim krajevima. Tvrtkama koje  se bave proizvodnjom 
proizvoda na temelju ljekovitog bilja uvoz se vi&amp;scaron;e  isplati nego 
organiziranje proizvodnje koja je skupa i mora se strogo  kontrolirati jer
EU standardi zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida.
</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/sobno-bilje/orhideje---uzgoj-i-smjestaj-u-stanu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-04-16T17:25:55+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Orhideje - sve o njima</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/sobno-bilje/orhideje---uzgoj-i-smjestaj-u-stanu.html</link>
		<description>









 





Orhideje spadaju u drugu najbrojniju porodicu biljaka na
Zemlji, brojčano ih je nadjačala samo porodica trava. Trenutno broje 30 000
vrsta, a svake se godine toj brojnoj porodici priključi 200-injak novih vrsta. Pretpostavlja se da u prirodi postoji jo&amp;scaron; oko 25 000 vrsta, odnosno hibrida, koje je ili će tek stvoriti čovjek.


 


Postoje velike razlike između vrsta u veličini, izgledu
cvijeta i stani&amp;scaron;tu &amp;scaron;to i ne čudi s obzirom na tako veliki broj pripadnika
porodice. Iako su najpoznatije kao biljke tropskih područja, rastu na čitavoj
planeti (osim Sjevernog i Južnog pola te pustinja). Čak se i Hrvatska može
pohvaliti da na njenom području raste 130 vrsta orhideja koje su sve za&amp;scaron;tićene
Zakonom o za&amp;scaron;titi prirode. Ipak, dom najvećem broju orhideja je Ekvador. 

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/novosti/stvarni-zivot-u-co2-neutralnoj-najzelenijoj-ekokuci-na-svijetu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-04-12T22:56:21+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Stvarni život u CO2 neutralnoj najzelenijoj ekokući na svijetu</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/stvarni-zivot-u-co2-neutralnoj-najzelenijoj-ekokuci-na-svijetu.html</link>
		<description>
Kako je doista živjeti u &amp;ldquo;zelenoj&amp;rdquo; ekokući, koja je CO2 neutralna te 
posve zdrava za ukućane i okoli&amp;scaron;, a koja je građena po svim principima 
samoodrživosti, &amp;scaron;to u konačnici znači da će zbog u&amp;scaron;tede energije 
potrebne za grijanje i hlađenje nakon tek nekoliko godina vratiti sva 
ekstraulaganja?


Kako je istovremeno živjeti usred eksperimenta, uz gomilu znatiželjnih 
prolaznika, novinara, inžinjera, arhitekata, antropologa, fotoreportera 
koji svakodnevno zovu i dežuraju ispred kuće kako bi i sami vidjeli to 
čudo suvremene tehnologije? Kako je zaista iz &amp;ldquo;prve ruke&amp;rdquo; živjeti u toj 
CO2 neutralnoj i posve ekolo&amp;scaron;koj kući te jesu li u&amp;scaron;tede na režijama 
zaista tolike kao &amp;scaron;to su proračuni predviđali i hoće li se kompletna 
investicija za gradnju kuće doista vratiti nakon 40 godina, i to samo 
kroz u&amp;scaron;tede na računima za grijanje, hlađenje i ventilaciju... najbolje
zna sada već peteročlana obitelj Simonsen (http://jutarnji.hr/kuca-koja-isplacuje-sama-sebe/368674/) koja već pola godine živi
u prvoj pilot-kući grupacije VELUX i VELFAC, sagrađenoj u mjestu Ĺrhus u
Danskoj. 

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/povrce/hrana-unesena-u-organizam-utjece-na-raspolozenje.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-04-08T15:49:36+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Hrana unesena u organizam utječe na raspoloženje</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/povrce/hrana-unesena-u-organizam-utjece-na-raspolozenje.html</link>
		<description>
Brojne studije potvrdile su da ono &amp;scaron;to jedemo utječe na to kako 
razmi&amp;scaron;ljamo,  učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i
mozgu je potrebna  hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi 
oko 20 posto, a &amp;scaron;to ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najče&amp;scaron;će odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći 
previ&amp;scaron;e  kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana 
unesena u organizam  mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na
dobro i na lo&amp;scaron;e  raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se 
sintetiziraju  kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najvi&amp;scaron;e 
govori o serotoninu, koji  utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana 
pomaže da se osjećamo  haj ?

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/voce/uzgojene-bijele-jagode-koje-okusom-podsjecaju-na-ananas.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-04-01T11:52:56+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Uzgojene bijele jagode koje okusom podsjećaju na ananas</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/voce/uzgojene-bijele-jagode-koje-okusom-podsjecaju-na-ananas.html</link>
		<description>




Uzgojene su nove jagode, pomalo neobične, potpuno bijele i s crvenim
sjemenkama. Britanski lanci prozvali su ih pineberries, oblika su kao i
obične jagode, samo &amp;scaron;to im okus i miris podsjećaju na ananas.




Uzgajane su u staklenicima, u početku su zelene, a kako dozrijevaju,
blijede. Kada postanu dovoljno zrele za jelo, postaju potpuno bijele i
imaju crveno sjeme. Otkrivene su u Sjevernoj Americi i spa&amp;scaron;ene od
istrebljenja, a od sada se mogu kupiti u trgovinama Waitrose. Kako kažu
iz te trgovine, mogu se koristiti kao alternativa običnim crvenim
jagodama u desertima, a ne&amp;scaron;to su manje od klasičnih jagoda.




</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/oblikovanje-vrta/oblikujte-gredice-ruze-orezite-kad-prodje-mraz.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-03-24T12:54:15+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Oblikujte gredice, ruže orežite kad prođe mraz</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/oblikovanje-vrta/oblikujte-gredice-ruze-orezite-kad-prodje-mraz.html</link>
		<description>
Topliji dani i buđenje prirode znače i početak radova u vrtu. Nakon
zimskog razdoblja potrebno je obaviti niz poslova kao pripremu
vrtlarenju. &amp;Scaron;to i kada raditi savjetuje Irina Gomaz, dipl. ing. agronomije.
Ako ste u jesen pravilno prekopali tlo, ono je tijekom zime dovoljno
promrzlo i pobolj&amp;scaron;alo strukturu te će biti spremno za uređenje i
daljnje radove. 


Možete ga prekopati i u proljeće, kada to vremenske
prilike dopuste, a to možete učiniti ručno ili pomoću motorne kopačice.
I ostali radovi u vrtu mogu biti puno lak&amp;scaron;i uz razne uređaje kojima
možete rezati živicu, grane drveća koje su na većim visinama, kositi i
slično. Želite li oblikovati gredice na kojima ćete uzgajati cvijeće
ili povrće, tlo ćete najprije morati usitniti.

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/novosti/smirujuca-toskana-u-uzurbanom-zagrebu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-03-06T15:46:29+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Smirujuća Toskana u užurbanom Zagrebu</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/smirujuca-toskana-u-uzurbanom-zagrebu.html</link>
		<description>



Prijateljice i partnerice poznate su hrvatskoj javnosti kao duo koji u
život vraća stvari osuđene na smeti&amp;scaron;te darujući im svježiji, ljep&amp;scaron;i i
moderniji izgled, a opet brižno čuvajući njihov originalni sjaj i
ljepotu


Zeleni brežuljci, beskrajna polja pro&amp;scaron;arana mirisnim cvjetovima, gotovo nestvarno plavo nebo, kućice od kamena..., sve to je Toskana, regija u sredi&amp;scaron;njoj Italiji koja je kroz povijest brojnim umjetnicima bila inspiracija za njihova najbolja djela.

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/novosti/5.-znanstveno-strucno-savjetovanje-hrvatskih-vocara-s-medjunarodnim-sudjelovanjem.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-02-14T13:13:14+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>5. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem  </title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/5.-znanstveno-strucno-savjetovanje-hrvatskih-vocara-s-medjunarodnim-sudjelovanjem.html</link>
		<description>
Hrvatska voćarska zajednica i Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu službu u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučili&amp;scaron;ta u
Zagrebu, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i
selo, Dubrovačko-neretvanskom županijom, gradovima Opuzenom, Pločama i
Metkovićem te općinom Slivno, organiziraju 5. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje će se održati u hotelu  Merlot  u Opuzenu od 3. do 5. ožujka 2010. godine. 

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/grah-leca-i-grasak-trebali-bi-bar-jednom-tjedno-biti-na-meniju.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-02-07T12:54:58+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Grah, leća i grašak trebali bi bar jednom tjedno biti na meniju</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/grah-leca-i-grasak-trebali-bi-bar-jednom-tjedno-biti-na-meniju.html</link>
		<description>
Gra&amp;scaron;ak i grah si odličan izvor topivih vlakana zbog čega smanjuju takozvani 'lo&amp;scaron;' kolesterol, odnosno tip kolesterola koji uzrokuje stvaranje masnih naslaga na zidovima arterija. 





Ekstrakt bijelog graha koji promovira gubitak težine blokiranjem absorpcije ugljikohidrata upravo je lansiran na britanskom trži&amp;scaron;tu. 




Cilj Decarba je pokazati kako jednostavne namirnice imaju vi&amp;scaron;e dobrobiti za na&amp;scaron; ogranizam nego &amp;scaron;to bi to ikada pretpostavili. No, da bi se grah i gra&amp;scaron;ak obavezno trebali naći na va&amp;scaron;em meniju minimalno jednom tjedno potvrđuju i druga otrkića. 

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/novosti/vise-od-polovice-hrvatskih-kucanstava-ima-vrt.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-02-07T12:23:28+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Više od polovice hrvatskih kućanstava ima vrt</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/vise-od-polovice-hrvatskih-kucanstava-ima-vrt.html</link>
		<description>
Zanimljivo istraživanje koje je proveo GFK pokazuje da vrt pokraj svoje kuće u Hrvatskoj ima čak 59 posto kućanstava koja se uglavnom nalaze u malim naseljima. 



Vrt pokraj svoje kuće u Hrvatskoj ima 59 posto kućanstava, pokazuje istraživanje GFK. 62 posto kućanstava s vrtovima nalazi se u naseljima s manje od dvije tisuće stanovnika, a 17 posto kućanstava s vrtom nalazi se u hrvatskim gradovima s vi&amp;scaron;e od 100 tisuća stanovnika. 

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/vrtoteka/zdravi-vrt---velika-ilustrirana-enciklopedija.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-01-21T18:44:22+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Zdravi vrt - velika ilustrirana enciklopedija</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/vrtoteka/zdravi-vrt---velika-ilustrirana-enciklopedija.html</link>
		<description>
Najpotpunija i najsveobuhvatnija knjiga o ekolo&amp;scaron;kom vrtlarstvu:
na jednomu mjestu obuhvaćene su osnove ekolo&amp;scaron;kog vrtlarstva te savjeti o uzgoju povrća, voća i ukrasnog bilja.


 Pouzdan i dragocjen priručnik namijenjen svima koje zanima prirodan, zdrav i siguran uzgoj povrća, voća, začinskog i ukrasnog bilja. 


Zdravi vrt donosi obja&amp;scaron;njenje osnovnih postavki i pravila ekolo&amp;scaron;koga uzgoja bilja te stručne savjete o tome gdje i kako početi, bilo da ste početnik ili iskusan vrtlar, bilo da imate velik vrt ili tek balkonski kutak i nekoliko lončanica.

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/stevija---zabranjena-biljka.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-01-16T18:12:21+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Stevija - zabranjena biljka? </title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/stevija---zabranjena-biljka.html</link>
		<description>
Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice 
Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se vi&amp;scaron;e od 1500 godina 
koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) 
i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je  otkrio  
talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim 
krajevima svijeta. U obliku pra&amp;scaron;ka dobivenog su&amp;scaron;enjem li&amp;scaron;ća ili vodenog 
ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi 
(steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog 
&amp;scaron;ećera. Stoga su je Guarani (južnoamerički domoroci) nazivali  list 
slatkog meda . 


Stevija je prirodni zaslađivač, za razliku od &amp;scaron;ećera 
ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje 
zubnog plaka, nema kalorija, nema &amp;scaron;tetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača 
i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!). 
Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. 
Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, 
prije cvatnje, beru se listovi i su&amp;scaron;e na suncu nekoliko dana. Zbog svojih 
svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povi&amp;scaron;enim 
tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani 
&amp;scaron;ećer u prehrani.

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/aloe-vera-i-aloe-arborescens.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-01-12T14:32:54+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>ALOE VERA i ALOE ARBORESCENS</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/ljekovito-bilje/aloe-vera-i-aloe-arborescens.html</link>
		<description>
ALOE ARBORESCENS prva je lijekovita vrsta iz skupine lijekovite biljke Aloe, a supstanca Aloin koja se nalazi u kori lista ove biljke, a sadrži čudotvorna svojstva koja pomažu kod mnogih oboljenja unutarnjih organa, uključujući tumore i razne izrasline na vanjskim i unutarnjim dijelovima tijela. 


Poznato je da se tumor hrani krvlju iz organizma, a ukoliko ne dobija krv, počinje odumirati (su&amp;scaron;i se). Aloin spriječava dotok krvi u stanice tumora, tako se tumor nema čime hraniti i proces &amp;scaron;irenja stanica tumora se zaustavlja. 

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/novosti/pasivne-kuce-skuplje-15-posto-a-ustede-90-rezija.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2010-01-06T15:02:02+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Pasivne kuće: Skuplje 15 posto, a uštede 90% režija</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/novosti/pasivne-kuce-skuplje-15-posto-a-ustede-90-rezija.html</link>
		<description>



Ako u Beču sagradite pasivnu kuću Grad će vam dati subvencije od 201
e/m2, pa ne čudi &amp;scaron;to imaju 4600 takvih kuća. Austrija je zbog brojnih
poticaja postala lider pasivne gradnje u svijetu


Vi&amp;scaron;e od 600 pasivnih kuća diljem Europe pro&amp;scaron;li vikend &amp;scaron;irom su
otvorile vrata i ugostile brojne stručnjake, arhitekte, inženjere,
graditelje, investitore te sve zainteresirane za niskoenergetske
pasivne kuće. Na taj način u Njemačkoj, Austriji, &amp;Scaron;vicarskoj,
Luksemburgu, Italiji, Poljskoj, Francuskoj, Slovačkoj, Belgiji,
Nizozemskoj, &amp;Scaron;vedskoj, Irskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i drugi put u
Hrvatskoj proslavljeni su Dani pasivne kuće koji se redovito održavaju
već 18 godina.


</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/voce/kao-stvoreno-za-maslinare-usisavac-plodova.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2009-09-14T15:41:49+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>Kao stvoreno za maslinare: Usisavač plodova</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/voce/kao-stvoreno-za-maslinare-usisavac-plodova.html</link>
		<description>
Ovaj stroj je posebno razvijen za prikupljanje ora&amp;scaron;astih plodova, kao i drugog voća, lje&amp;scaron;njaka, oraha, badema, pistacija, kestena, žireva, &amp;scaron;ljiva, maslina...

Nova inačica ovog stroja ima snažan motor od 5KS dok sama ergonomija omogućuje rad čak i u teže pristupačnim područjima. 

V77S zamjenjuje tri berača/sakupljača a nakupljeni plodovi iz spremnika lako se prazne čak i bez skidanja samog stroja s ramena. U spremniku se također odvajaju nakupljene nečistoće kao &amp;scaron;to je li&amp;scaron;će, grančice, trave od plodova. 

Moguća je i primjena kolica kao i produžene usisne cijevi u područjima gdje je to potrebno. 

</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.vrt.com.hr/vrtovi/suban-najvrt-po-raznolikosti-bilja.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2009-07-23T14:17:53+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.vrt.com.hr</dc:source>
		<title>SUBAN: Najvrt po raznolikosti bilja</title>
		<link>http://www.vrt.com.hr/vrtovi/suban-najvrt-po-raznolikosti-bilja.html</link>
		<description>
Botanički vrt ljekovitog bilja &amp;ldquo;SUBAN&amp;rdquo; smje&amp;scaron;ten je u srcu planinskog dijela  zapadne Hrvatske, između vrhova Ple&amp;scaron;ivice i O&amp;scaron;trca.
Selo Manja  Vas nadomak je Zagreba i Samobora,
a plijeni svojom mirnoćom i bogatstvom biljnih vrsta. Doći i biti
ondje, stopiti se s prirodom, osjećaj je koji ćete nakon prvog dolaska
poželjeti ponoviti.
 



Kada
dođete do vrta, odmah će Vam postati jasno koliko je bila briljantna
ideja vlasnika Milana Subana da najprije ovdje osnuje poduzeće za
proizvodnju biljnih pripravaka &amp;rdquo;SUBAN&amp;rdquo; d.o.o., a kasnije i botanički
vrt ljekovitog bilja.

Prvi privatni botanički vrt

Vrt
je osnovan 1995. godine u suradnji sa Farmaceutsko-biokemijskim
fakultetom, a otvorio ga je tada&amp;scaron;nji dekan fakulteta prof.dr.Marijan
Pribanić. Bio je to prvi privatni botanički vrt u Hrvatskoj.



U vrtu
možete vidjeti oko 200 &amp;ndash;tinjak vrsta ljekovitog bilja. Svaka biljka
označena je pločicom na kojoj se nalazi hrvatski i latinski naziv
biljke te porodica u koju biljka spada.

</description>
	</item>
</rdf:RDF>
