Jesen je moje omiljeno godišnje doba. Nije tako raskošno poput proljeća ili živo poput ljeta ali je blago, ljupko i bogato lijepim, toplim bojama, koje nas konstantno podsjeća na ciklus obnavljanja prirode gdje lišće pada i snabdijeva zemlju iz koje je prvotno dobilo hranu. Svatko može napraviti prelijepu proljetnu izložbu ali nemaju svi spektakularan jesenski vrt. To je zato što jesenski vrtni spektakl zahtjeva drveće a drveću treba vremena da naraste. Dakle, koji su glavni jesenski zadaci?

Ljeto se polako primiče kraju. Dani su kraći, a ljetne žege iza nas. Na cvjetnoj gredici s trajnicama mnoge su ljetne vrste pri kraju cvatnje.Sada nastupaju trajnice koje cvatu u kasno ljeto, poput raznovrsnih zvjezdana. Jastučasti zvjezdan Aster dumosus 'Jenny' Među prvima s cvatnjom počinju sorte niskog jastučastog zvjezdana (Aster dumosus). Ubrzo ih slijede visoki i bujni grmovi oštrolisnog (Aster novae-angliae) i glatkolisnog zvjezdana (Aster novi-belgi). Područja u vrtu koja nisu cijeli dan osunčana vrlo su prikladna za nezahtjevne i visoke japanske šumarice (Anemone japonica).

U nekim krajevima još ga zovu i kineska sljezolika, vjerojatno zbog trubastih cvjetova koji se javljaju od sredine proljeća pa sve do kasne jeseni, a mogu biti bijeli, žuti, narančasti, ružičasti ili crveni. Cvjetovi ne traju dugo no bude ih mnogo pa stalno cvjetaju novi, a u kontrastu s tamnozelenim listovima zaista privlače pažnju. Biljku treba staviti na svjetlo mjesto no bez direktog jakog sunca, što bi značilo na istočni ili sjeverni prozor.

SOVINJAK - Obitelj Čaplinskij jedini u Hrvatskoj proizvode Ganodermu lucidum, gljivu koja se zahvaljujući svojim ljekovitim svojstvima ubraja u najljekovitije gljive ikada izrasle. Svojim kemijskim sastavom: polisaharidi, lanostans, cumarin, egosterol, triterpenses, ... liječi nebrojeno mnogo bolesti od lakih pa sve do problematičnog kolesterola koji je sve prisutniji kod ljudi ili čak raka. - Ova je gljiva čudo prirode. Savršena je prirodna kemijska tvornica koja sama napravi učinkoviti lijek - kazala je Tatjana Čaplinskij. Naime, prirodno je stanište ove, malo je reći, iznimno ljekovite gljive područje Mediterana, iako su njezine vrijednosti prvi prepoznali Kinezi i Japanci.

Nazivaju ga još plava zvijezdica te mirisna kunica. To je jednogodišnja biljka koja ima srcolike svjetlozelene listove, lagano prekrivene dlačicama i čupave male cvjetove koji mogu biti bijeli, plavi i ružičasti. Cvjeta od svibnja pa do kasne jeseni. Obavezno treba uklanjati uvele cvjetove kako bi se produžila cvatnja. Grmolikog je rasta i naraste do 30 centimetarta osim vrste Blue bouqet koji izraste do 50 centimetara. Može se saditi u vrt, na gredice ili u cvjetne lonce. Zemlja neka bude dobra, humusna. Treba ga saditi na sunčano mjesto ili u laganu polusjenu, na mjesta zaštićena od vjetra. Traži dosta vlage tako da se po ljeti mora svakodnevno zalijevati. Posijte ga u klijalište u veljači ili ožujku a mlade biljčice posadite van tek kad prođe opasnost od mraza.

Izvor: Cvjetakmali.blog.hr

Biljka lijepog i otmjenog izgleda koja bez problema može živjeti u sjeni. Dobro podnosi različite uvjete, ali traži puno mjesta i smeta joj propuh pa na to treba pripaziti prilikom smještaja. Preporuča se položaj u kutu prostorije. Tokom zime malo je zalijevajte, tek svakih desetak dana jer zbog prevelike količine vode zna se desiti da naglo zgnjili i tada nažalost nema pomoći. Tokom ljeta zalijte je dva puta tjedno. Povremeno, od prilike jednom mjesečno prihranite je vodom kojoj ste dodali tekuće gnojivo za sobno bilje. Kroz godinu joj izrastu svega 2-3 lista tako da ćete je trebati presađivati svake druge godine, a možda i rjeđe.

Izvor: Cvjetakmali.blog.hr

Volim u ranu jesen otići u Gorski Kotar. Tada još nije jako hladno, a uz malo sreće dan može biti prekrasan i okupan suncem. Na lišću bjelogorice mogu se vidjeti sve nijanse žute boje koja prelazi u oker, a ponegdje čak u smeđu. Oni najtvrdoglaviji listovi još uvijek pokušavaju ostati zeleni i ne posustaju u toj namjeri... Na rubu šume, na tlu između vlati trave sakrivaju se nježni ružičasti cvijetovi. To su šumske ciklame. Najčešće ne mogu odoljeti i uberem nekoliko cvjetaka i zabijem nos u njh kako bi osjetila njihov prekrasan miris. Ja volim taj miris, mada je nekima prejak. Doduše nikada ne uberem puno, tek nekoliko, 6-7 pa onda se valjda i ne uspijem udaviti u njemu. Isto tako kroz cijelu jesen i dio zime možemo kupiti ciklamu koju ćemo staviti u svoj dom. To je perzijska ciklama ( lat. cyclamen persienum). Ona nema miris, veličine je od 25-40 centimetara. Postoji u raznim nijansama roze, crvene, narančaste, bijele boje, jednostavna, dupla, ricasta...

Rod fikus ima puno vrsta, a vjerojatno najpoznatija biljka iz tog roda je smokva. No i kućni fikus veoma je poznat i nalazi se u mnogim prostorima. Najčešće srećemo vrstu "elastica" , a od njenih varieteta "robusta" (to je onaj koji ima posve zelene kožaste listove) i "trikolor" sa šarenim listovima. Zanimliva je i vrsta "lyrata" čiji listovi su zeleni sa izražajnim žutim lisnim žilama i podsjećaju na violinu. Fikus prilično brzo raste tako da mu se mora osigurati dovoljno prostora. Zanimljivo je vidjeti kako mlade listove izbacuje iz crvenkastog "škartoca". Najbolji uvjeti za uzgoj su: puno svjetla i umjerena toplina. Ako će biti na mjestu s malo svjetla sporije će rasti.

Proizvodnja lončanica cvijeća u rasadnicima kod nas sve više uzima maha.

Uz sve uvijete koje ta proizvodnja mora zadovoljavati jedan od najvažnijih je zdravi i sviježi sadni repromaterijal.

Današnja suvremena plastenička proizvodnja cvijeća, nezamisliva je bez zdravog sadnog repromaterijala.