|
Jesensko šarenilo u teglama |
Kraj ljeta i početak jeseni pravo je vrijeme za novo preuređenje balkona i terasa. Iako balkonske ljetnice još cvatu, nisu više raskošan ukras, a dolaskom hladnih i kišnih dana prestat će cvasti. No, to ne znači da balkoni i terase trebaju opustjeti.
Tijekom jeseni možemo uživati u kombinaciji šarenih cvjetnica, trajnica s ukrasnim lišćem, ukrasnih trava te biljaka zanimljivih zbog bobica i plodova. |
|
Opširnije...
|
|
|
U Osijeku počeo međunarodni simpozij o invazivnim biljkama i korovima |
|
U Rektoratu osječkoga Sveučilišta danas je počeo 2. međunarodni simpozij o invazivnim biljkama i tvrdokornim korovima, koji će, do 18. rujna, okupiti više od 100 sudionika, znanstvenika i stručnjaka iz više europskih država te Australije, SAD-a i Kanade.
Predsjednica Znanstvenog odbora skupa Edita Štefanić istaknula je kako će prvi dan sudionici raspravljati isključivo o alergogenoj biljci ambroziji i načinima njezina suzbijanja, a idućih dana i o ostalim invazivnim biljkama, koje prijete okolišu i zdravlju stanovništva, o biološkom ispitivanju korova i različitim modelima zaštite bilja.
|
|
Opširnije...
|
|
|
Mali vrt u gradu: dnevna soba na otvorenome |
Volite li boravak u prirodi i imate mali vrt, uredite ga poput dnevne sobe. Za primjer smo odabrali vrt koji se nalazi u jednom zagrebačkom naselju, u kući u nizu. Zbog prezauzetosti vlasnice, glavni zadatak bilo je osmišljavanje vrta koji iziskuje minimalno održavanje. To je podrazumijevalo izostavljanje travnjaka i živice koju treba redovito šišati. Zatečeni vrt bio je zapušten, pun korova, razbacanog građevinskog materijala i s jednim starim stablom jabuke. Stoga je prvi korak u prilagodbi prostora novoj koncepciji bilo odstranjivanje korova i stabla, čišćenje terena i njegovo poravnavanje.
|
|
Opširnije...
|
|
|
Vinjete i za branje gljiva |
Popularnost vinjeta u alpskim zemljama raste, pa tako od sada u Austriji kupnja istih nije obavezna samo za vozače već i za gljivare, koji su se planirali uputiti u berbu. Moda uvođenja vinjeta u alpskim zemljama čini se ne poznaje granice, a u Austriji su vinjete uvedene i za branje gljiva. Završeno je višetjedno natezanje zbog vinjeta za branje gljiva što su ih uveli vlasnici šuma u Koruškoj i Štajerskoj. U Štajerskoj će se i dalje morati plaćati vinjete, dok će u Koruškoj ostati na snazi obveza vinjeta, ali će one biti besplatne, objavio je glasnogovornik vlasnika šuma Dominik Habsburg-Lothringen. |
|
Opširnije...
|
|
|
Egzotične biljke na kontinentu |
Biljke iz toplih podneblja u unutrašnjosti rastu u posudama, a zimi ih se seli u zatvoreni prostor
Veliki broj biljaka koje su vas oduševile ne mogu rasti u unutrašnjosti, no unatoč tome ne treba odustati od njihova uzgoja. Naime, mnogo je biljaka koje uspješno rastu na Jadranu, a u kontinentalnom ih podneblju možemo uzgajati u posudama na terasama. Te posude tijekom hladnog dijela godine moraju biti premještene u zatvoreni prostor, gdje će prezimiti do proljeća. Imate li zimski vrt, u tim biljkama možete uživati cijelu godinu. |
|
Opširnije...
|
|
|
Limun i mandarina, osvježavajući ukras |
Limun, naranča, mandarina i grejp nisu samo omiljeno voće nego i atraktivna stabalca. Vrijednost agruma temelji se na sjajnim zimzelenim listovima, bijelim cvjetovima jakog i opojnog mirisa kao i osvježavajućim plodovima.
Porijeklom su iz jugoistočne Azije, a već stoljećima se uzgajaju na Mediteranu kao voćarska kultura ili ukrasna stabalca. Kako su jako osjetljivi na hladnoću i oštre vjetrove, u kontinentalnim krajevima mogu se uzgajati samo kao lončanice. Nekad je uzgoj agruma u kontinentalnim područjima bio privilegij bogatih, koji su ih uzgajali u zimskim vrtovima tzv. oranžerijama. Danas su agrumi dostupni svima pa su stoga čest ukras naših balkona i terasa. |
|
Opširnije...
|
|
Uzgoj je lak, a svoje proizvode možete jesti svega četiri do pet dana nakon što počnu rasti! Osim toga klice su hranjive – često hranjivije nego običan grah ili sjemenke iz kojih klijaju.
U djelu Gaya Courtera The Beansprout Book kaže se sljedeće: "Kako sjemenke počinju klijati tako i sadržaj vitamina u njima počinje rasti. U jednom istraživanju koje je provedeno na Sveučilištu Pennsylvania, prve rane klice soje (na 100 grama sjemenki) sadržavale su samo 108 miligrama vitamina C. Ali nakon 72 sata, sadržaj vitamina C skočio je na 706 miligrama!" |
|
Opširnije...
|
|
|
Albizia julibrissin (Albicija) |
Albizia julibrissin (Albicija) Domovina: Azija, Afrika, Australija, kultivirana u toplijim krajevima Europe u 18. stoljeću Porodica: Mimosaceae/mimoze
Albizia je vrlo neobično, egzotično, listopadno drvce čija najveća ljepota dolazi do izražaja prilikom cvatnje sredinom ljeta. Cvjetovi su oko 5 cm veliki u promjeru, izraženih prašnika i pojavljuju se u kiticama ružičaste boje, lagano mirišu i u povoljnim uvjetima prekriju čitavu krošnju. U kasnu jesen donosi plodove u obliku mahune do 15 cm duge. Naraste 10 do 15 metara visine, široke je krošnje u obliku kišobrana. Listovi su zeleni, dvostruko perasti s neobičnim obilježjem: noću i kad je oblačno se skupljaju (spavaju).
|
|
Opširnije...
|
|
|
Teško je zamisliti kako bi današnja kuhinja izgledala bez raskošnih mirisa i okusa svježeg začinskog bilja.
Biljke koje koristimo kao začine najbolje rastu u krajevima umjerene i mediteranske klime. Donedavni izbor, ograničen na peršin, ružmarin, mažuran, timijan, metvicu, kadulju i kopar, u modernoj je kuhinji proširen i na vlasac, estragon, origano, bosiljak, melisu, lavandu, medvjeđi luk, čubar, krbuljicu, grbicu, boreč, korijandar, ljupčac, kiselicu, bedreniku, miloduh, matičnjak...
Svježe začinsko bilje najbolje je upravo takvo - što svježije, i zato ga mnogi uzgajaju sami. Uglavnom ih je lako uzgojiti, a nemate li vrt, zadovoljit će ih i kakva tegla na balkonu ili prozorskoj dasci.
|
|
Opširnije...
|
|
|