Izvozimo kamilicu, a uvozimo sljez, lavandu, pa čak i koprivu
Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog
bilja koje bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena
velika konvencionalna poljoprivreda.
Iako statistika ne bilježi što se sve konkretno uvozi, stručnjaci kažu
da se uvozi sve, od koprive koja raste u prirodi, preko sljeza,
matičnjaka, mente do čak lavande koja uspijeva u Dalmaciji, a uspješnom
se pokazala i u drugim krajevima. Tvrtkama koje se bave proizvodnjom
proizvoda na temelju ljekovitog bilja uvoz se više isplati nego
organiziranje proizvodnje koja je skupa i mora se strogo kontrolirati jer
EU standardi zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida.
Orhideje spadaju u drugu najbrojniju porodicu biljaka na
Zemlji, brojčano ih je nadjačala samo porodica trava. Trenutno broje 30 000
vrsta, a svake se godine toj brojnoj porodici priključi 200-injak novih vrsta. Pretpostavlja se da u prirodi postoji još oko 25 000 vrsta, odnosno hibrida, koje je ili će tek stvoriti čovjek.
Postoje velike razlike između vrsta u veličini, izgledu
cvijeta i staništu što i ne čudi s obzirom na tako veliki broj pripadnika
porodice. Iako su najpoznatije kao biljke tropskih područja, rastu na čitavoj
planeti (osim Sjevernog i Južnog pola te pustinja). Čak se i Hrvatska može
pohvaliti da na njenom području raste 130 vrsta orhideja koje su sve zaštićene
Zakonom o zaštiti prirode. Ipak, dom najvećem broju orhideja je Ekvador.
Stvarni život u CO2 neutralnoj najzelenijoj ekokući na svijetu
Kako je doista živjeti u “zelenoj” ekokući, koja je CO2 neutralna te
posve zdrava za ukućane i okoliš, a koja je građena po svim principima
samoodrživosti, što u konačnici znači da će zbog uštede energije
potrebne za grijanje i hlađenje nakon tek nekoliko godina vratiti sva
ekstraulaganja?
Kako je istovremeno živjeti usred eksperimenta, uz gomilu znatiželjnih
prolaznika, novinara, inžinjera, arhitekata, antropologa, fotoreportera
koji svakodnevno zovu i dežuraju ispred kuće kako bi i sami vidjeli to
čudo suvremene tehnologije? Kako je zaista iz “prve ruke” živjeti u toj
CO2 neutralnoj i posve ekološkoj kući te jesu li uštede na režijama
zaista tolike kao što su proračuni predviđali i hoće li se kompletna
investicija za gradnju kuće doista vratiti nakon 40 godina, i to samo
kroz uštede na računima za grijanje, hlađenje i ventilaciju... najbolje
zna sada već peteročlana obitelj Simonsen koja već pola godine živi
u prvoj pilot-kući grupacije VELUX i VELFAC, sagrađenoj u mjestu Ĺrhus u
Danskoj.
Brojne studije potvrdile su da ono što jedemo utječe na to kako
razmišljamo, učimo i osjećamo se. Kao i svakom drugom organu u tijelu, i
mozgu je potrebna hrana. Od ukupno unesene energije mozak iskoristi
oko 20 posto, a što ga bolje hranite, to će on bolje funkcionirati. Ljudi najčešće odabiru hranu prema vlastitim kriterijima, ne mareći
previše kakav će ona učinak imati na njihovo raspoloženje. Hrana
unesena u organizam mijenja kemijske procese u mozgu i tako utječe i na
dobro i na loše raspoloženje. Iz aminokiselina, koje su sastavni dio proteina, u mozgu se
sintetiziraju kemijski spojevi neurotransmiteri. Danas se najviše
govori o serotoninu, koji utječe na dobro raspoloženje. Koja to hrana
pomaže da se osjećamo "haj"?
Uzgojene bijele jagode koje okusom podsjećaju na ananas
Uzgojene su nove jagode, pomalo neobične, potpuno bijele i s crvenim
sjemenkama. Britanski lanci prozvali su ih pineberries, oblika su kao i
obične jagode, samo što im okus i miris podsjećaju na ananas.
Uzgajane su u staklenicima, u početku su zelene, a kako dozrijevaju,
blijede. Kada postanu dovoljno zrele za jelo, postaju potpuno bijele i
imaju crveno sjeme. Otkrivene su u Sjevernoj Americi i spašene od
istrebljenja, a od sada se mogu kupiti u trgovinama Waitrose. Kako kažu
iz te trgovine, mogu se koristiti kao alternativa običnim crvenim
jagodama u desertima, a nešto su manje od klasičnih jagoda.
Topliji dani i buđenje prirode znače i početak radova u vrtu. Nakon
zimskog razdoblja potrebno je obaviti niz poslova kao pripremu
vrtlarenju. Što i kada raditi savjetuje Irina Gomaz, dipl. ing. agronomije.
Ako ste u jesen pravilno prekopali tlo, ono je tijekom zime dovoljno
promrzlo i poboljšalo strukturu te će biti spremno za uređenje i
daljnje radove.
Možete ga prekopati i u proljeće, kada to vremenske
prilike dopuste, a to možete učiniti ručno ili pomoću motorne kopačice.
I ostali radovi u vrtu mogu biti puno lakši uz razne uređaje kojima
možete rezati živicu, grane drveća koje su na većim visinama, kositi i
slično. Želite li oblikovati gredice na kojima ćete uzgajati cvijeće
ili povrće, tlo ćete najprije morati usitniti.
Prijateljice i partnerice poznate su hrvatskoj javnosti kao duo koji u
život vraća stvari osuđene na smetište darujući im svježiji, ljepši i
moderniji izgled, a opet brižno čuvajući njihov originalni sjaj i
ljepotu
Zeleni brežuljci, beskrajna polja prošarana mirisnim cvjetovima, gotovo nestvarno plavo nebo, kućice od kamena..., sve to je Toskana, regija u središnjoj Italiji koja je kroz povijest brojnim umjetnicima bila inspiracija za njihova najbolja djela.
5. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
Hrvatska voćarska zajednica i Hrvatski zavod za poljoprivrednu
savjetodavnu službu u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u
Zagrebu, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i
selo, Dubrovačko-neretvanskom županijom, gradovima Opuzenom, Pločama i
Metkovićem te općinom Slivno, organiziraju 5. Znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem, koje će se održati u hotelu "Merlot" u Opuzenu od 3. do 5. ožujka 2010. godine.
Grah, leća i grašak trebali bi bar jednom tjedno biti na meniju
Grašak i grah si odličan izvor topivih vlakana zbog čega smanjuju takozvani 'loš' kolesterol, odnosno tip kolesterola koji uzrokuje stvaranje masnih naslaga na zidovima arterija.
Ekstrakt bijelog graha koji promovira gubitak težine blokiranjem absorpcije ugljikohidrata upravo je lansiran na britanskom tržištu.
Cilj Decarba je pokazati kako jednostavne namirnice imaju više dobrobiti za naš ogranizam nego što bi to ikada pretpostavili. No, da bi se grah i grašak obavezno trebali naći na vašem meniju minimalno jednom tjedno potvrđuju i druga otrkića.
Zanimljivo istraživanje koje je proveo GFK pokazuje da vrt pokraj svoje kuće u Hrvatskoj ima čak 59 posto kućanstava koja se uglavnom nalaze u malim naseljima.
Vrt pokraj svoje kuće u Hrvatskoj ima 59 posto kućanstava, pokazuje istraživanje GFK. 62 posto kućanstava s vrtovima nalazi se u naseljima s manje od dvije tisuće stanovnika, a 17 posto kućanstava s vrtom nalazi se u hrvatskim gradovima s više od 100 tisuća stanovnika.