Kako u svom vrtu ili na terasi napraviti pravu ljetnu idilu, a da samo održavanje ne postane muka savjetuju vam arhitekti studija Križnjak

Bazen sklopu vlastite kuće donedavno je predstavljao luksuz koji su si rijetki mogli priuštiti. U današnje vrijeme, zahvaljujući razvoju tehnologije, materijala i jednostavnije montaže bazeni su postali pristupačniji te postaju trend u uređenju okućnice, a ponekad i terase stana. Bazeni predstavljaju oazu za rekreaciju, relaksaciju, odmor, uživanje i zabavu, no ponekad njihova uloga može imati sasvim drugo značenje, odnosno možete se odlučiti za njegovu gradnju radi povećanja vrijednosti nekretnine.

Protiv malih dosadnjakovića u stanu može se i prirodno, aromatičnim biljem i šarenim cvijećem koje će i ukrasiti prostor. Najpoznatije takvo sredstvo svakako je cvijet kadifa (lat. tagetes) kojeg ima u više boja i oblika. Njezin miris odbojan je za većinu insekata pa ako se kadifa u tegli rascvjeta, komarci vam neće dosađivati.  Učinkovita je, kažu upućeni, i mačja metvica (catnipa, lat. Nepeta cataria).

Ta bilja raste do metar visoko, a svježe izmrvljeni listovi ili osušene stabljike s cvijetom i lišćem u jastučiću otjerat će komarce, ali i muhe i moljce. Neven (calendula officinalis), poznata biljka jarko žutih cvjetova, također djeluje kao sredstvo protiv napasnika. Vrijedi pokušati.

Fab Lab kuća vrlo je isplativ način stanovanja, a zapravo je kombinacija jednostavne, ali neobične konstrukcije i naprednih ekološki održivih tehnologija

Kako izgleda solarna kuća za četveročlanu obitelj koja se može sagraditi u samo 15 dana? Odgovor na to pitanje ponudio je Institut za naprednu arhitekturu Katalonije (IAAC) koji je osmislio Fab Lab - samoodrživu građevinu neobičnog oblika koja označava novi obrazac energetske učinkovitosti kroz inovativnu mogućnost stvaranja energije, hrane i ostalih potrepština.

Fab Lab ima 75 četvornih metara, rabi isključivo solarnu energiju, napravljena je od drva i koristi posljednje tehnološke dosege koji će biti dostupni široj javnosti u bližoj budućnosti. Sve to bilo je dovoljno da njezini tvorci nedavno prime Nagradu publike na natjecanju, odnosno izložbi Solar Decathlon Europe 2010. godine koja se u srpnju održala u Madridu. Riječ je o događaju koje promovira upotrebu obnovljivih energetskih izvora u rezidencijalnim objektima, posebice upotrebu solarne energije. 

Cypripedium calceolus, latinski naziv skupocjenog cvijeta, na udaru je ljubitelja rijetkog bilja koji su za njega voljni platiti i vrtoglavih 5000 funti

DILJEM svijeta u posljednjih nekoliko godina alarmantno se smanjio broj pčela i dosad se nije znalo što je tome uzrok. Iako u pčela nije pronađena nikakva bolest njihov broj dramatično opada. Dosad su među moguće uzroke navodili nepoznate viruse, pesticide, genetski inženjering sjemena i klimatske promjene, ali ni za što nisu pronađeni dokazi.

Nestanak velikog broja pčela počeo se primjećivati kroz opadanje zaliha voća i povrća za čije su oprašivanje najzaslužnije upravo pčele, prenosi Telegraph.

U Ekvadoru je nedavno otkrivena najmanja orhideja na svijetu. Minijaturnu orhideju, širine svega 2,1 milimetar, slučajno je otkrio američki znanstvenik Lou Jost na istočnim Anadama dok je skupljao biljke u području Cerro Candelearia. To je područje poznato kao “dom” malih orhideja.- Ugledao sam je među korijenjem drugih biljaka koje sam skupljao. Odmah sam spoznao da je ta majušna orhideja mnogo zanimljivija nego velike orhideje - izjavio je Lou Jost za britanski Independent.

bijele-jagode.jpgIako smo već pisali o njima, donosimo još jeda članak o aromatičnim začinima koji nam je pripremila naša Vlatka Pavlinić iz vrtnog centra Kalie.

Zašto je timijan nacionalna biljka Češke, pomaže li ulje ružmarina u liječenju ćelelavosti saznajte u ovom članku.

Timijan (Thymus) – majčina dušica
Povjesničari vjeruju da su već drevni Sumerani uzgajali timijan 5000 g. pr. Kr. Oni su prvi otkrili njegova antibakterijska i dezinfekcijska svojstva. Zbog navedenih svojstava koristili su ga kod balzamiranja, kao što su to činili i Egipćani nakon njih. Grci su ga koristili u svojim kupeljima i palili ga u svojim hramovima. Njime su konzervirali voće i vino, a korišten je i kao pčelinja paša za proizvodnju mirisnog meda. Tek su Rimljani proširili timijan Europom- koristili su ga za čišćenje soba od loših duhova, kao začin u jelima i aromu za mnoga pića. Vjerovali su i da timijanov dim tjera škorpione. U srednjem vijeku žene su često poklanjale kitice timijana vitezovima i ratnicima jer vjerovalo se da donosi hrabrost. Također, stavljan je i na lijesove pokojnika jer prema nekim vjerovanjima pomaže pri  siguranom prijelazu u zagrobni život.