|
Vinjete i za branje gljiva |
 Popularnost vinjeta u alpskim zemljama raste, pa tako od sada u Austriji kupnja istih nije obavezna samo za vozače već i za gljivare, koji su se planirali uputiti u berbu. Moda uvođenja vinjeta u alpskim zemljama čini se ne poznaje granice, a u Austriji su vinjete uvedene i za branje gljiva. Završeno je višetjedno natezanje zbog vinjeta za branje gljiva što su ih uveli vlasnici šuma u Koruškoj i Štajerskoj. U Štajerskoj će se i dalje morati plaćati vinjete, dok će u Koruškoj ostati na snazi obveza vinjeta, ali će one biti besplatne, objavio je glasnogovornik vlasnika šuma Dominik Habsburg-Lothringen. |
|
|
Egzotične biljke na kontinentu |
Biljke iz toplih podneblja u unutrašnjosti rastu u posudama, a zimi ih se seli u zatvoreni prostor
 Veliki broj biljaka koje su vas oduševile ne mogu rasti u unutrašnjosti, no unatoč tome ne treba odustati od njihova uzgoja. Naime, mnogo je biljaka koje uspješno rastu na Jadranu, a u kontinentalnom ih podneblju možemo uzgajati u posudama na terasama. Te posude tijekom hladnog dijela godine moraju biti premještene u zatvoreni prostor, gdje će prezimiti do proljeća. Imate li zimski vrt, u tim biljkama možete uživati cijelu godinu. |
|
|
Limun i mandarina, osvježavajući ukras |
 Limun, naranča, mandarina i grejp nisu samo omiljeno voće nego i atraktivna stabalca. Vrijednost agruma temelji se na sjajnim zimzelenim listovima, bijelim cvjetovima jakog i opojnog mirisa kao i osvježavajućim plodovima.
Porijeklom su iz jugoistočne Azije, a već stoljećima se uzgajaju na Mediteranu kao voćarska kultura ili ukrasna stabalca. Kako su jako osjetljivi na hladnoću i oštre vjetrove, u kontinentalnim krajevima mogu se uzgajati samo kao lončanice. Nekad je uzgoj agruma u kontinentalnim područjima bio privilegij bogatih, koji su ih uzgajali u zimskim vrtovima tzv. oranžerijama. Danas su agrumi dostupni svima pa su stoga čest ukras naših balkona i terasa. |
|
 Uzgoj je lak, a svoje proizvode možete jesti svega četiri do pet dana nakon što počnu rasti! Osim toga klice su hranjive – često hranjivije nego običan grah ili sjemenke iz kojih klijaju.
U djelu Gaya Courtera The Beansprout Book kaže se sljedeće: "Kako sjemenke počinju klijati tako i sadržaj vitamina u njima počinje rasti. U jednom istraživanju koje je provedeno na Sveučilištu Pennsylvania, prve rane klice soje (na 100 grama sjemenki) sadržavale su samo 108 miligrama vitamina C. Ali nakon 72 sata, sadržaj vitamina C skočio je na 706 miligrama!" |
|
|
Albizia julibrissin (Albicija) |
 Albizia julibrissin (Albicija) Domovina: Azija, Afrika, Australija, kultivirana u toplijim krajevima Europe u 18. stoljeću Porodica: Mimosaceae/mimoze
Albizia je vrlo neobično, egzotično, listopadno drvce čija najveća ljepota dolazi do izražaja prilikom cvatnje sredinom ljeta. Cvjetovi su oko 5 cm veliki u promjeru, izraženih prašnika i pojavljuju se u kiticama ružičaste boje, lagano mirišu i u povoljnim uvjetima prekriju čitavu krošnju. U kasnu jesen donosi plodove u obliku mahune do 15 cm duge. Naraste 10 do 15 metara visine, široke je krošnje u obliku kišobrana. Listovi su zeleni, dvostruko perasti s neobičnim obilježjem: noću i kad je oblačno se skupljaju (spavaju).
|
|
|
 Teško je zamisliti kako bi današnja kuhinja izgledala bez raskošnih mirisa i okusa svježeg začinskog bilja.
Biljke koje koristimo kao začine najbolje rastu u krajevima umjerene i mediteranske klime. Donedavni izbor, ograničen na peršin, ružmarin, mažuran, timijan, metvicu, kadulju i kopar, u modernoj je kuhinji proširen i na vlasac, estragon, origano, bosiljak, melisu, lavandu, medvjeđi luk, čubar, krbuljicu, grbicu, boreč, korijandar, ljupčac, kiselicu, bedreniku, miloduh, matičnjak...
Svježe začinsko bilje najbolje je upravo takvo - što svježije, i zato ga mnogi uzgajaju sami. Uglavnom ih je lako uzgojiti, a nemate li vrt, zadovoljit će ih i kakva tegla na balkonu ili prozorskoj dasci.
|
|
|
Križevci: Zabilježena tri slučaja borelioze, a nema cjepiva |
 Iako traje sezona aktivnosti krpelja, na području Križevaca nije zabilježen nijedan slučaj zaraze meningoencefalitisom kao prošlih godina, ali su zato zabilježena tri slučaja borelioze.
Oteklina
Protiv te bolesti koju prenose krpelji nema cjepiva, upozorava epidemiolog dr. Darko Radiček.
- Radi se o bakterijskoj bolesti, koja na mjestu uboda krpelja počinje crvenom oteklinom na koži, a ta se oteklina nakon tri do četiri tjedna sve više širi, pa se ljudi zabrinu i traže pomoć liječnika - objasnio je dr. Radiček.
|
|
|
Bilje kao ukras, lijek i začin |
   Posljednjih godina začinsko i ljekovito bilje sve češće krasi naše vrtove. Razlog tome nije samo korisna upotreba toga bilja, kako ljekovitog tako i kao začina, nego i lijep izgled.
 Različite vrste aromatičnog bilja imaju različite potrebe za suncem i tlom. Mediteranske biljke, poput lavande, kadulje, ružmarina, timijana i smilja, vole sunce. Naviknute su na sušu pa ih treba smjestiti na najtoplija i najsunčanija mjesta. Najbolje uspijevaju u siromašnom, pjeskovitom i slabo hranjivom tlu. Lavanda (Lavandula) mali je zimzeleni grm mirisnih i sitnih sivo-zelenih listića te cvjetova karakteristične plave i ljubičaste boje. Sadi se u vrtovima i parkovima, a uzgaja se i plantažno zbog proizvodnje vrlo cijenjenog ulja. Voli suho i sunčano stanište, a sadi se u propusno tlo bogato vapnencem. Guste grmove treba podrezati u proljeće, a i nakon cvatnje. Otporna je i dobro uspijeva u kontinentalnim krajevima. |
|
|
Kako će biljke preživjeti najveće vrućine |
 Vrući ljetni dani vrlo su stresni za naše vrtove i balkone. Stoga je važno pravilno zalijevanje biljaka te njihova brižljiva njega. Imate li vrt, mali ili veliki, najvažnije je pravilo zalijevati obilno, ali rjeđe. Naime, da bi voda prodrla do korijenja u dubini, svaka dva do tri dana potrebno je oko 20 litara vode po četvornome metru. Ako zalijevate često i po malo, veći postotak vode ishlapi prije nego što stigne do korijena. Biljke stvaraju veću masu korijenja na mjestima gdje ima vode. Ako je zalijevanjem voda stigla samo do površinskih slojeva, biljke će na tim mjestima stvoriti korijenje i stoga će biti osjetljive na sušu. Najbolje vrijeme zalijevanja je ujutro kada je tlo rosno i najučinkovitije prima vodu.
Jedna od najvažnijih mjera njege gredica s trajnicama te gredica s ružama jest okopavanje čime se razbija kapilarna struktura tla. Time se otežava isparavanje tla pa će na taj način tlo dulje vrijeme zadržati vlagu, a istodobno će se suzbiti rast korova.
|
|
|
