Posljednjih godina sve je više onih koji umjesto klasičnim travnim smjesama zelene tratine pred kućom dobivaju sjetvom dihondre. U šali se često zna reći kako je to “travnjak za ljenjivce”, jer dihondra, kada se jednom razraste, zahtijeva znatno manje njege u odnosu na klasični travnjak.

Kako je optimalno vrijeme za sjetvu dihondre od travnja do listopada, to još uvijek nije kasno započeti sa sjetvom, kako biste već sljedećeg proljeća uživali u prekrasnom zelenom sagu u svom vrtu.
Dihondra (Dichondra repens) ili u narodu znana kao bubrežna trava niska je puzajuća trajnica sitnih listova srcolikog oblika promjera 1 do 1,5 centimetara, koja će se za kratko vrijeme razrasti poput zelenog tepiha.
Osim što je vizualno vrlo lijepa, izuzetno je otporna na gaženje i jednostavna za održavanje. Nije zahtjevna u pogledu zemljišta, iako će najbolje uspijevati na humusom bogatim tlima. Dobro raste i u sjeni gdje većina trava ne uspijeva, ali i na jakom suncu. Ljeti odlično podnosi sušu, a osjetljiva je na niske temperature. Sve je to čini i više nego pogodnom zamjenom travnjaku u Dalmaciji.

Priprema tla

Kao i za sjetvu klasičnog travnjaka, tako je i za sjetvu dihondre od iznimne važnosti kvalitetna priprema tla.
S površine na kojoj će se sijati potrebno je ukloniti sve ostatke građevinskoga materijala i krupnije kamenje, te po potrebi, nekoliko mjeseci prije sjetve, primijeniti herbicid, kako u budućnosti korovi ne bi zagušili iznikle biljčice dihondre.  

Stabla je potrebno nakon berbe dobro okupati bakrenim sredstvima po mogučnosti kombinacijom bakra i mineralnog ili biljnog ulja

Naše hrvatsko priobalje pogodno je za mnoge voćne vrste, pa tako i za one tipično mediteranske kakve u kontinentu ipak ne mogu uspjeti. Puno je takvih voćnih vrsta, primjerice žižula (čičindra), nešpola (nespola, mušmula), razne vrste agruma (limun, naranča, mandarine, grejp, kumkvat ali i druge), zatim kaki, kivi (aktinidija) i nar. Što se tiče profesionalnog plantažnog uzgoja u našim uvjetima, tu je najzastupljenija mandarina, nešto malo naranča i limun, te aktinidija (kivi) i nar. Sve navedeno uglavnom je locirano u Splitsko dalmatinskoj i Dubrovačko neretvanskoj županiji, a ponajviše u neretvanskom polju.

S dolaskom jeseni dani postaju sve kraći i biljke polako prestaju s rastom. I dok će neke bez problema podnijeti hladne vjetrove i niske temperature, drugima je potrebno pomoći

Jednogodišnje vrste poput mirisne kunice, kadifice, cinije, do sada su se vjerojatno osušile ili još uvijek sramežljivo cvjetaju pokojim cvijetom. Budući se radi o vrstama koje se jednostavno razmnožavaju, nema ih potrebe čuvati za slijedeću godinu. Eventualno možete od istih sakupiti sjeme od kojeg ćete dogodine dobiti nove biljčice.

No među nekim ljetnim vrstama ima onih koje potječu iz tropskih i suptropskih krajeva gdje se uzgajaju kao trajnice, dok su u nas u uzgoju kao jednogodišnje vrste.

Ovdje spadaju petunije, surfinije, pelargonije ili fuksije. Iako su i ove vrste svima lako dostupne, imate li biljku koja je ove godine cvjetala cvjetovima neobično lijepih boja, isplati se sačuvati je za slijedeću sezonu.

U novom broju časopisa Vrtal, namijenjenom vrtlarima i zaljubljenicima u vrt, pročitajte zanimljive i stručne tekstove o voćkama, poput žižule, kestena, rogača i šipka. Tu su i tekstovi o zimskoj zaštiti voća, pripremi cvijeća za zimu, zaštiti kupusnjača, divljem zelju i dalmatinskoj tuci.

Vrtni centar-Gorica je obiteljsko poduzeće osnovano 1993. godine. Bavi se proizvodnjom, maloprodajom i veleprodajom ukrasnog bilja te hortikulturnim uređenjem i održavanjem vrtova.

Naš proizvodno prodajni prostor nalazi se u Velikoj Gorici. Vrtni centar rasprostire se na 5000 m² otvorene površine i 500 m² staklenika. Od 2001. godine proizvodna površina Vrtnog centra-Gorica povećala se za rasadnik u Ribnici. Novi rasadnik rasprostire se na 2,5 ha.

Iz godine u godinu nastojimo proširiti asortiman bilja te na taj način uljepšati okoliš u kojem živimo. Kvalitetnom uslugom i širokom ponudom bilja nastojimo zadovoljiti potrebe svojih kupaca.

Vrlo dekorativno listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m, krivudavog debla krhkih grana i široko-okruglaste krošnje. Listovi su egzotični, veliki  10-20 cm, srcolikog oblika, zelene do zeleno-žute boje, koja u jesen prelazi u zlatnožutu. Listovi djeluju odbojno na insekte, posebno komarce. Plodovi su dugački oblika mahune, izgledaju poput tankih cigara, sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. Cvate u srpnju i kolovozu mirisnim cvjetovima bijele boje u grozdovima. Brzorastuće je stablo, cvate nakon 6-8 godina od sadnje, može doživjeti i više od 100 godina starosti.

U kozmetici se plodovi koriste kao dodatak kremi za njegu lica (omogućuje jednakomjerno tamnjenje kože), sprječava nastajanje smeđih pjega na obrazima.

Krema od sastojaka ove skupocjene biljke preporučljiva protiv starenja kože, raznih izraslina, nejednakomjerne puti, pjega nastalih od izlaganja suncu, pjega usred hormonskih poremećaja i slično...